Radunović: Građevinska dozvola za prvi blok na Veljem brdu u novembru

Građevinska dozvola za početak radova na izgradnji bloka A1 u okviru prve faze projekta „Velje brdo“ mogla bi biti izdata već u novembru, saopštio je danas ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, na prezentaciji prvonagrađenog idejnog rješenja na međunarodnom konkursu.

Radunović je podsjetio da je konkurs raspisan krajem prošle godine i trajao 90 dana, te dodao da je izazvao veliko interesovanje stručne javnosti. „Konkurs je izazvao izuzetno veliko interesovanje stručne javnosti, što potvrđuje značajan broj pristiglih radova, njih čak 29, rekao bih iz čitavog svijeta“, naveo je Radunović, precizirajući da su rješenja stigla iz više evropskih, ali i azijskih i južnoameričkih država. On je najavio da bi realizacija projekta mogla ući u konkretnu fazu već ove godine. „Sve je izvjesnije da ćemo prikupiti svu dokumentaciju, izabrati pobjednika i na budućem javnom pozivu za izradu glavnog projekta i izvođača radova, i da će građevinska dozvola već u novembru biti izdata“, kazao je ministar.

Fokus na održivo i inkluzivno stanovanje Predsjednica konkursne komisije i generalna direktorica Direktorata glavnog državnog arhitekte, Mirjana Đurišić, istakla je da je riječ o prvom konkursu nakon uvođenja urbanističko-arhitektonskog konkursa u zakonski okvir, kao i nakon formiranja Agencije za planiranje prostora. „Smatram da je direktorat glavnog državnog arhitekte kroz ovaj konkurs preuzeo dodatnu obavezu i odgovornost da pokažemo primjer pozitivne prakse u planiranju i da tu praksu vratimo na velika vrata“, kazala je Đurišić.

Govoreći o prvonagrađenom radu, ona je navela da je riječ o savremenom konceptu kolektivnog stanovanja. „U prvonagrađenom radu dobili smo rješenje koje predstavlja inovativan projekat humanog stanovanja u Podgorici – fleksibilno, inkluzivno i ekološki osviješteno kolektivno stanovanje“, rekla je Đurišić. Prema njenim riječima, rješenje karakterišu jasno definisana urbanistička struktura i funkcionalna organizacija, uz posebnu pažnju na prirodno osvjetljenje, ventilaciju i integraciju zelenih površina. „Kaskadno postavljanje omogućava optimalno osunčanje i provjetrenost svih dijelova bloka“, pojasnila je, dodajući da su ekološki principi integrisani u osnovnu prostornu organizaciju.

Prvu nagradu osvojio je tim iz Srbije, čiji su autori Dejan Milanović i Grozdana Šišević. Drugo mjesto pripalo je radu „Novi grad na brdu“, takođe timu iz Srbije, dok su treću nagradu osvojili autori iz Slovenije i Crne Gore.

Kritike stručne javnosti Profesor Radenko Pejović Tokom prezentacije, profesor Građevinskog fakulteta u penziji Radenko Pejović iznio je niz primjedbi, dovodeći u pitanje održivost i koncept projekta. Pejović je osporio samu prirodu predloženog rješenja, ocjenjujući da ono ne donosi suštinsku inovaciju u planiranju naselja, nazivajući projekat megalomanskim. „Ovo su klasične spavaonice“, kazao je, sugerišući da projektovani blokovi nemaju dovoljno sadržaja koji bi omogućili funkcionalan i samoodrživ urbani život, već da su dominantno koncipirani kao stambene zone bez prateće infrastrukture i javnih sadržaja.

Jedna od ključnih zamjerki odnosila se na pristup planiranju samo prve faze projekta, bez prethodno definisanog cjelovitog urbanističko-arhitektonskog rješenja za čitav prostor Veljeg brda. „Idejno urbanističko rješenje se radi za prvu fazu. Ja mislim da to nije odgovarajući pristup. Ovdje je trebalo da se prvo uradi urbanističko-arhitektonsko rješenje za kompletan kompleks“, naveo je Pejović. Prema njegovom mišljenju, ovakav pristup može dovesti do parcijalnih i neusklađenih rješenja u kasnijim fazama, posebno imajući u vidu razmjere projekta koji je u javnosti prezentovan kao jedan od najvećih stambenih zahvata u zemlji.

Pejović je posebno problematizovao odnos planiranog broja stanovnika i raspoložive površine, ocjenjujući da su projekcije nerealne. „Mi hoćemo da realizujemo projekat koji ima 1,5 do 2 puta veći broj stanovnika na prostoru koji je 10 puta manji. Ja mislim da je to nemoguće“, upozorio je. On je podsjetio da su ranije iznošeni podaci o desetinama hiljada stanova i stanovnika, te ukazao da takva gustina naseljenosti nije kompatibilna sa planiranom spratnošću objekata, koja je relativno niska.

Značajan dio kritike odnosio se na izostanak jasnih rješenja za ključnu komunalnu infrastrukturu. Pejović je ukazao da nijesu predstavljeni odgovori na pitanja vodosnabdijevanja, elektroenergetskih kapaciteta, kanalizacije i saobraćaja. Posebno je apostrofirao problem kanalizacionog sistema i postojećih kapaciteta Podgorice. „Da li je to racionalno da se ove otpadne vode uvedu u onaj kolektor?“, upitao je, dovodeći u sumnju mogućnost da postojeća infrastruktura izdrži dodatno opterećenje. Takođe je ukazao na, kako tvrdi, izostanak planiranih parking prostora, što je jedan od osnovnih elemenata svakog savremenog stambenog kompleksa.

Pejović je osporio i ekonomsku održivost projekta, posebno u dijelu koji se odnosi na najavljenu cijenu izgradnje i uslove finansiranja. „Kako obezbijediti da se ovo izvodi po cijeni od 1.000 eura po kvadratu, kad je tržišna cijena u Podgorici 2.500 do 3.000 eura? Koji će to izvođač izvoditi ovo za 1.000 eura, a može da naplati trostruko više?“, naveo je. On je upozorio da bi eventualna realizacija po toj cijeni mogla značiti kompromis u kvalitetu gradnje. „Sigurno, ako se ovo bude izvodilo za 1.000 eura, to će biti neka minimalna opremljenost, koristiće se vjerovatno najjeftiniji materijali i to će biti problem“, kazao je. Dodatno je doveo u pitanje i realnost kreditnih uslova koji su pominjani u javnosti. „Koja će to banka dati kredit sa 1,2% kamate, kad su trenutno kamate pet puta veće?“, upitao je.

Pejović je upozorio i na moguće demografske i regionalne posljedice projekta, posebno po sjever Crne Gore. „Ovaj projekat će znatno ubrzati iseljavanje sjevera. Svi ćemo se preseliti, nažalost, u Podgoricu“, kazao je, ukazujući da bi koncentracija stambene izgradnje u glavnom gradu mogla dodatno produbiti postojeće regionalne razlike. On je podsjetio da mnoge opštine na sjeveru već imaju ozbiljne kadrovske deficite u ključnim profesijama poput zdravstva i obrazovanja.

Oštra reakcija ministra Ministar Radunović odbacio je kritike, ocjenjujući ih politički motivisanim i neodgovarajućim za temu prezentacije. „Nažalost moram da kažem da ste promašili temu. Danas je tema prezentacija ovog rješenja koje ste vidjeli prije 20 sekundi, a imali ste pripremljen čitav jedan politički govor“, odgovorio je Radunović. On je istakao da projekat napreduje uprkos kritikama. „Kao što vidite, projekat napreduje i projekat se realizuje, iako od početka slušamo da neće biti ništa od njega“, rekao je ministar. Dodao je da je u prethodnom periodu urađeno više nego što je ranije bio slučaj sa sličnim projektima. „Za ove dvije godine je po pitanju ovog projekta urađeno više nego što je ikad u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno SR Crnoj Gori, za toliki projekat“, naveo je Radunović.

Prema njegovim riječima, projekat nije zasnovan na jeftinoj gradnji. „Ne radi se ovdje ni o kakvim jeftinim rješenjima – država poklanja zemlju, poklanja projekte, poklanja infrastrukturu i radi bez marže“, kazao je. Radunović je poručio da je faza idejnih vizualizacija završena i da projekat ulazi u konkretnu realizaciju.