Mitropolit Amfilohije i Vladika Atanasije: dva stuba srpsko-grčkog prijateljstva
U Podgorici je održano predavanje posvećeno liku i bogoslovskom nasljeđu blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija. Gostovali su ugledni grčki teolozi, a večer je istaknula međusobnu povezanost srpsko-grčkog duhovnog nasljeđa.

U kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, u nedjelju 8. marta 2026. godine, održano je predavanje posvećeno liku i bogoslovskom nasljeđu blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Duhovno i akademsko sabranje organizovao je Saborni hram Hrista Vaskrsenja, a o značaju Mitropolitovog bogoslovskog rada i njegovom uticaju na savremenu pravoslavnu teologiju govorili su ugledni gosti iz Grčke — dr Stavros Jagozoglu, vanredni profesor Dogmatske teološke škole, Odjela za teologiju Nacionalnog i Kapodistrijanskog univerziteta u Atini, i dr Georgios Papageorgiou, počasni profesor hirurgije, akušerstva i ginekologije, specijalista endoskopske hirurgije, kolposkopije i sonografije. Moderatore večeri bio je Njegovo visokopreosvešćenstvo arhijepiskop Losanđeleski i zapadnoamerički Maksim, koji je svojim uvodom otvorio prostor za sjećanje na Mitropolita Amfilohija i za bogoslovsko promišljanje o mjestu Svetog Grigorija Palame u savremenom pravoslavnom predanju.
Predstavljajući goste, arhijepiskop Maksim јe istakao značaj dugogodišnjeg bogoslovskog rada Mitropolita Amfilohija i doprinos grčko-srpskom duhovnom prostoru. Govornici su se složili da je saradnja i razumijevanje dva naroda kroz palamističko nasljeđe važan most u savremenom pravoslavlju. Upozorenje o važnosti dijaloga i zajedništva poslužilo je kao nit vodilja večeri.
Prvi govornik, dr Georgios Papageorgiou, prisjetio se ličnog poznanstva sa mitropolitom Amfilohijem još iz vremena kada je kao mladi bogoslov boravio u Atini. „Upoznao sam ga dok se još zvao Risto. To je bilo 1967. godine u Atini. Došao je da piše doktorat, ali je usput postao i monah i jeromonah“, kazao je Papageorgiou. Svoje je svjedočanstvo povezao s mladim Ristom Radovićem (Amfilohijem) i Atanasiјem Јevtićem te ih opisao kroz prizmu njihove ozbiljnosti, unutrašnje sabranosti i izuzetne obrazovanosti, podsjećajući na susret s guslama koje im je Amfilohije prvi put prikazao kako bi približio srpsku epsku tradiciju.
Posebno se osvijestio na razlike u karakterima dvojice arhijereja — Amfilohija i Atanasija — ističući da su bili različiti po temperamentu, ali duboko povezani ljubavlju, vjerom i zajedničkim poslanjem: „Mnogo su se voljeli. To sam primijetio. Ali sasvim dijametralno suprotni karakteri… Atanasije je žurio i stalno htio da se ide po zacrtanom programu… Amfilohije nije žurio, znao je da zakasni, i gdje god smo išli po Grčkoj, pričao je sa bakicama i drugima“, kazao je Papageorgiou. Ova usporedba, dodao je, ukazuje na to da su njih dvojica činili dva stuba na kojima je u drugoj polovini 20. vijeka građeno srpsko-grčko prijateljstvo.
Sljedeće izlaganje pripalo je profesoru dr Stavrosu Jagozoglouu, koji je govorio o Svetom Grigoriju Palami i doprinosu Mitropolita Amfilohija obnovi palamizma u srpskom narodu i širem pravoslavnom prostoru. On je naglasio da je Mitropolitova disertacija, napisana na grčkom jeziku početkom sedamdesetih godina, značajna jer predstavlja prvu ozbiljnu dogmatsku raspravu o Palami i da je objava sabranih djela Palame tek u povojima. Jagozoglu je naglasio da su teološki temelji palamizma ostavili dubok trag u balansu duhovnog života i identiteta srpskog naroda kroz izazovna istorijska vremena.
U završnom dijelu večeri, Jagozoglu je istakao da su predanje i spiritualitet ishahističkog nasljeđa snažno prisutni u širim okvirima balkanskog prostora, a naročito u Srbiji i Crnoj Gori, te da su lica Amfilohija i Atanasija nadahnuli mnoge generacije teologa i vjerujućih. „Vidim jednu Crkvu koja se povezuje s istorijom i predanjem, koja je preživjela kroz četiri pet godina pod čizmom komunizma i danas ima mlade ljude i nove materijale za bogoslovlje i umjetnost“, zaključio je.
Na kraju večeri, Papageorgiou je podijelio i sjećanje na Vladiku Atanasija (Jevtića) iz studentskih dana u Grčkoj, kada mu je ostavio poruku da Krist jeste jedinstvena istina i da se treba držati vjere i ljubavi prema Bogu, kao i da su motivi vjere i posvećenosti ono što nosi snagu u teškim trenucima. „Hristos Vaskrse!“, ostavio je pjesme i savjet koji je ostao kao poruka svim prisutnim. Tekst priredio i fotografiju potpisao je Boris Mucić, uz pridruženu chemu „Ostrog TV“.
Komentari
Dojava o bombi u Gimnaziji Slobodan Škerović u Podgorici, provjera u toku
Dojava o bombi stigla je mejlom Gimnaziji Slobodan Škerović u Podgorici, a policija na terenu preduzima provjeru i obezbjeđenje objekta. Informacije su saopštene iz policije.

Slični članci
Popularno u Podgorica
- Subvencije za 160 podstanarskih porodica u Podgorici: 150.000 eura obezbijeđeno
- Tribina 'Riječ' UKCG: Autobiografija pisanja i čitanja
- Mini olimpijske igre u Podgorici povodom Dana reprezentacija
- Autorsko veče Vladimira Vujovića u KIC-u: nagrade i umjetnost
- PES: Nova većina u Podgorici ima dovoljno odbornika za sve inicijative
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




