Novi zakon o obnovi: Da li je dovoljno za prevazilaženje štete od poplava?
Novi Zakon o obnovi nakon nepogoda stupio je na snagu, ali procjena štete se i dalje vrši po zastarjeloj metodologiji iz 1987. godine. Građani i privrednici se pitaju kakve to posljedice nosi za njihovu budućnost.
0

U Crnoj Gori je nedavno stupio na snagu Zakon o obnovi nakon nepogoda, usvojen na kraju prošle godine. Ovaj zakon bi trebao da olakša proces sanacije štete koju su građani i privredna društva pretrpjeli tokom nedavnih poplava. Međutim, postavlja se pitanje koliko će ovaj zakon zaista pomoći kada se procjene štete i dalje vrše po metodologiji koja datira još iz 1987. godine.
Stručnjaci ističu da je staro sistematsko pristupanje procjeni štete neadekvatno za današnje okolnosti. Mnogi građani se žale da su njihovi gubici daleko veći od onoga što se procjenjuje, što može usporiti proces obnove i otežati povratak u normalan život. U trenutku kada je potrebno brzo djelovati, ovakve birokratske prepreke samo dodatno otežavaju situaciju.
Pored toga, zbrinjavanje štete od poplava zahtijeva hitnu i efikasnu reakciju vlasti. Građani očekuju da će novi zakon donijeti promjene, ali se mnogi pitaju koliko su te promjene suštinske. Neki od njih smatraju da je potrebno uvesti modernizovane metode procjene štete koje bi odražavale stvarno stanje na terenu.
U međuvremenu, vlasti su pozvane da hitno preispitaju postojeće procedure i uvedu brže i transparentnije mehanizme za pomoć. Samo tako će se stvoriti uvjeti za bržu obnovu i vraćanje povjerenja građana u institucije. U suprotnom, postoji opasnost od daljeg nezadovoljstva i gubitka vjere u sistem.
Kako se situacija razvija, važno je pratiti reakcije vlasti i načine na koje će se Zakon o obnovi implementirati. Građani sa nestrpljenjem očekuju konkretne korake koji će im omogućiti da se oporave od ove prirodne katastrofe.