Država odredila lokaciju za preradu životinjskog otpada u Nikšiću

Nakon propalih pokušaja gradnje u Bijelom Polju i Podgorici, Vlada Crne Gore je odlučila da centar za tretman nusproizvoda životinjskog porijekla bude smješten u industrijskoj zoni u Nikšiću. Ovaj projekat, vrijedan milione eura, biće finansiran sredstvima Svjetske banke i predstavlja obavezu koja proističe iz Poglavlja 12 pregovora o pristupanju, koje se odnosi na ekološke i zdravstvene izazove.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković najavio je da će postrojenje za uništavanje i preradu nusproizvoda životinjskog porijekla biti izgrađeno u krugu EPCG - Željezare. On je takođe saopštio da je upućen zahtjev bordu direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za zakup hale površine od pet do sedam hiljada kvadrata. Izgradnja ovog postrojenja je obaveza iz pregovaračkog poglavlja 12, a plan upravljanja otpadom donesen je još 2018. godine.

„Možemo da uđemo bez toga u EU, ali imamo obavezu da to sredimo jer je to za bezbjednost svih nas. Riječ je o civilizacijskom iskoraku i primjeni najbezbjednijih tehnologija“, rekao je Joković i dodao da bi eventualni protesti bili neopravdani i politički motivisani, jer će uticaj postrojenja na životnu sredinu biti zanemarljiv u odnosu na nekadašnji rad čeličane.

Nusproizvodi životinjskog porijekla obuhvataju cijela tijela ili dijelove životinja, kao i proizvode dobijene od njih koji nijesu namijenjeni ishrani ljudi. Ovi otpaci često nastaju u klanicama i tokom suzbijanja zaraznih bolesti. U Crnoj Gori se ovaj otpad trenutno ne odlaže na propisan način, već ga komunalna preduzeća često odlažu na gradskim deponijama, što predstavlja konstantan rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Procijenjeno je da je Crnoj Gori potrebno postrojenje kapaciteta od 8.000 do 10.000 tona godišnje kako bi se uspostavilo sakupljanje i zbrinjavanje u skladu sa EU zahtjevima. Prvobitno je planirano da se postrojenje gradi u Bijelom Polju, ali se odustalo nakon protivljenja mještana. Druga lokacija u Nikšiću takođe je odbačena zbog protesta mjesnih zajednica. Posljednji pokušaj bio je u Podgorici, ali je zahtjev odbijen zbog neusaglašenosti sa planskim dokumentima.

Cijena uspostavljanja cjelokupnog sistema procijenjena je na više miliona eura. Izgradnja objekta i nabavka specijalizovanih kamiona koštaće oko šest miliona eura, a ukupni troškovi mogli bi dostići i devet miliona eura. Novac je obezbijeđen kroz kredit Svjetske banke, koja je već dva puta produžavala rokove za korišćenje sredstava zbog kašnjenja.

„Nedostatak ovog postrojenja naročito je bio vidljiv tokom kriza sa kju groznicom i ptičjim gripom. Kako država nema adekvatno mjesto za preradu, postalo je ogroman bezbjednosni problem“, naglasio je Joković. Rok za opštine da izgrade privremene jame-grobnice je 1. maj 2026. godine, dok će trajno rješenje u Željezari zatvoriti ovo kritično pitanje crnogorske poljoprivrede i ekologije.

Nakon najave o postrojenju, reagovao je Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta, ističući da nema informacija o projektnoj dokumentaciji niti o prostornom planu za ovu namjenu. „Ovo je projekat izuzetno podložan manipulacijama, i potrebno je upoznati javnost sa svim detaljima“, rekao je Perović.

Ivan Vujović, predsjednik Sindikata Željezare, izrazio je ogorčenje zbog najave. „Postaćemo regionalni centar za smeće i spaljivanje zaraženih životinja. To je ironično i sramno“, rekao je Vujović, naglašavajući kako građani imaju pravo na drugačije mišljenje.