Poribljavanje počinje, mrestilište „oživljava“ potočaru za Pivu i Zetu

Uz devet tona ribe kojom će biti obogaćena jezera Krupac, Slano i Grahovo, Nikšić kreće u dugoročan proces obnove ribljeg fonda. Kroz mrestilište u Gornjem Polju, uprkos manjku sluha nadležnih u prošlosti, počinje formiranje matičnog jata autohtone potočare i potraga za rijetkim primjercima mekousne pastrmke, čime bi se stala na kraj višegodišnjem problemu nedostatka mlađi za rijeke Zetu i Pivu.

Nikšićko sportsko-ribolovno društvo „Nikšić“ nastavlja redovno poribljavanje akumulacija, za šta je ove godine opredijeljeno devet tona pastrmke. Međutim, ključni korak ka očuvanju ekosistema napravljen je u mrestilištu Milete Sredanovića, gdje se kroz uzgoj 30.000 komada mlađi iz Vrbnice pokušava nadoknaditi uništeno matično jato od prije 15 godina.

Prema riječima predsjednika SRD „Nikšić“ Vujice Lalića, u Krupac i Slano biće ubačeno po četiri tone kalifornijske pastrmke, težine od 150 do 250 grama, a u Grahovsko jezero tona. „Dobijena dozvola – Od Agencije za zaštitu životne sredine dobili smo dozvolu za poribljavanje, ali nijesmo još od Prirodno-matematičkog fakulteta i nadamo se da će uskoro stići. Poribićemo dvije akumulacije u nikšićkom polju, a za Zetu i Liveroviće ne možemo dobiti dozvolu, jer te vode se mogu porobljavati samo potočnom pastrmkom“, kaže Lalić.

On podsjeća da je u nikšićka jezera i posljednje dvije godine ubačeno po devet tona tzv. triploidne pastrmke, te da su ribolovci zadovoljni, pa često Nikšić posjećuju i pecaroši iz drugih opština. Lalić dodaje da bi oni rado i Liveroviće poribili, ali ne mogu dobiti dozvolu. Struka, odnosno dr Danilo Mrdak, insistira da se ta akumulacija u Župi, kao i Zeta, mogu poribljavati isključivo mekousnom pastrmkom, a ona je gotovo istrijebljena.

Rukovodstvo Ribolovnog društva Nikšić tvrdi da takve pastrmke nema nigdje ni u regionu da se nabavi, osim u Pljevljima, ali su tamošnje količine mlađi koju proizvedu neznatne. Ipak, u Nikšiću postoji mrestilište u kojem je prije 15-ak godina proizvedena velika količina pastrmke, ali je otišla na tržište kao konzumna – završila je na trpezama.

Polazna osnova Mileta Sredanović, vlasnik ribnjaka i mrestilišta u Gornjem Polju, kaže da država tada nije imala sluha i da sad proces počinju iz početka. „Iz Vrbnice, u Pivi, uspjeli smo da izvadimo stotinak komada potočne pastrmke, izmrijestili smo je i dobili oko tri kilograma ikre, od čega bi trebali da dobijemo oko 30.000 komada, ali pitanje je koliko će od toga opstati. To smo uradili prošle zime i to je polazna osnova za porobljavanje Pivskog jezera i rijeka crnomorskog sliva. Sljedeće godine bismo tom ribom mogli da poribimo vode u Pivi. Za vode u Nikšiću tek bi trebalo da oformimo matično jato, ali sad su vrlo rijetki primjerci mekousne pastrmke i glavatice. Nju bi, možda, mogli naći jedino u potocima kraj Tunjeva, u donjem toku Zete, ali sad je visok vodostaj i teško je do nje doći. Ipak, nadam se kad vode utihnu da ćemo doći do nje, pa ćemo ponovo formirati matično jato, ali to je dugoročan proces i ponovo se čeka odluka struke, jer oni traže autohtonu vrstu za poribljavanje. Nadležni su se oglušili prije 15-ak godina i veliku količinu potočare smo prodali kao konzum, a matično jato uništili“, kaže Mileta Sredanović, podsjećajući da sad počinju iznova cijeli proces proizvodnje odgovarajuće mlađi i za nikšićka i Pivsko jezero.

Cijena ribolovne dozvole nije se mijenjala, što znači da ribolovci za godinu izdvajaju 80 eura, žene i omladina po 50 eura i ima još povlašćenih hobista. Grahovsko jezero je komercijalizovano, posebni je rivir i na njemu ne važi ni jedna dozvola, već se za ribolov posebno plaća 30 eura.