Nikoljdanski ustav: Prvi koraci ka crnogorskom konstitucionalizmu

Nikoljdanski ustav, usvojen 1905. godine, ostavio je dubok trag u crnogorskoj istoriji. Kao prvi pisani dokument koji je nastojao da reguliše odnose vlasti, on je bio značajan pokušaj uspostavljanja konstitucionalizma u Knjaževini Crnoj Gori. Ovaj ustav je, i pored svojih ograničenja, predstavljao simbol autonomije i suvereniteta crnogorskog naroda. Ustav je predviđao apsolutistički način vladavine, bez klasične podjele vlasti, što je u to vrijeme bilo uobičajeno za mnoge evropske države. Ministarski savjet bio je pod direktnom kontrolom Knjaza, što je omogućavalo centralizovanu vlast, ali i izazivalo brojne polemike o pravima i slobodama građana. Takav model vladavine odražava specifične okolnosti i izazove s kojima se Crna Gora suočavala u tom periodu. Iako su u praksi postojala mnoga ograničenja, Nikoljdanski ustav je postavio temelje za buduće reforme. Njegov značaj leži u tome što je otvorio vrata za diskusiju o građanskim pravima i slobodama, što će kasnije postati ključno pitanje za crnogorsko društvo. Ovaj dokument nas podsjeća na važnost političkog angažovanja i uloge koju građani imaju u oblikovanju svoje budućnosti. Danas, kada se prisjećamo ovog ustava, važno je razumjeti njegovu simboliku i nasljeđe koje je ostavio. Nikoljdanski ustav nije samo pravni akt, već i ogledalo crnogorske tradicije i težnje ka slobodi i samostalnosti. Njegova analiza može nam pomoći da bolje razumijemo savremene političke prilike i izazove s kojima se suočavamo.