Monroova doktrina: Nova poglavlja u američkoj spoljnoj politici
U kontekstu aktuelnih dešavanja u Latinskoj Americi, Monroova doktrina ponovo dolazi u fokus. Pitanje američke intervencije postaje sve relevantnije, posebno u svjetlu krize u Venecueli.
0

U posljednje vrijeme, Latinska Amerika postaje žarište interesovanja Sjedinjenih Američkih Država, a Monroova doktrina ponovo se nameće kao ključni koncept američke spoljno-političke strategije. Ovo istorijsko načelo, koje je prvi put formulisano u 19. vijeku, naglašava da Sjedinjene Američke Države imaju pravo da se miješaju u poslove svojih južnih susjeda, što se aktuelizuje kroz nedavne događaje u Venecueli.
Pokušaji destabilizacije vlade u Venecueli ukazuju na to da Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmatraju povratak na ovu doktrinu, koja je tokom decenija bila osnova njihove spoljno-političke strategije prema Latinskoj Americi. Analitičari ističu da je trenutni kontekst savršena prilika za reaktivaciju ovih principa, jer se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa sve većim izazovima na ovom kontinentu.
Kritičari ovog pristupa smatraju da bi povratak Monroove doktrine mogao izazvati dodatne tenzije i sukobe, u trenutku kada su mnoge zemlje u regionu već pogođene unutrašnjim krizama. Pitanje je da li bi ovakva politika mogla donijeti stabilnost ili dodatno pogoršati situaciju, naročito kada se uzmu u obzir posljedice sličnih intervencija iz prošlosti.
U tom smislu, važno je pratiti dalji razvoj događaja i reakcije međunarodne zajednice na potencijalne američke akcije u Latinskoj Americi. Monroova doktrina, koja je kroz istoriju bila ispisana krvlju, ponovo se postavlja kao tema koja zahtijeva ozbiljnu analizu i kritičko promišljanje o budućnosti odnosa Sjedinjenih Američkih Država sa svojim južnim susjedima.