Revidirani Kodeks novinara Crne Gore: Novi standardi i etičke smjernice

Revidirana verzija Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore predstavljena je juče u Evropskoj kući u Podgorici. Ova revizija, koja je prvi put usvojena 2002. godine i unaprijeđena 2015. godine, rezultat je rada radne grupe sastavljene od domaćih i stranih medijskih eksperata, predstavnika Medijskog savjeta za samoregulaciju, ombudsmana Dana, Vijesti i RTCG, te medijskih NVO. Proces izrade su podržali Misija OEBS-a u Crnoj Gori, UNESCO i Savjet Evrope, a obuhvatio je konsultacije sa medijskom zajednicom i organizacijama civilnog društva.

Na izradi novog Kodeksa radili su Ilija Jovićević, ombudsman Dana, Paula Petričević, ombudsmanka Monitora i Vijesti, Mihailo Jovović, glavni urednik Vijesti, Ivan Ivanović, ombudsman RTCG, Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara, Ranko Vujović, generalni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju i Ljilja Minić, urendica u listu Dan. Ažurirani Kodeks donosi sveobuhvatnije odredbe o komentarima na internetu i govoru mržnje, te unapređuje standarde izvještavanja o pravu na privatnost, političkim izborima, transparentnosti i zaštiti maloljetnika i žrtava.

Šef misije OEBS-a Jan Haukas ocijenio je da robusna medijska samoregulacija predstavlja „najefikasniju prvu liniju odbrane od dezinformacija, govora mržnje, stranog političkog uplitanja i hibridnih prijetnji“. Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić kazala je da će Kodeks biti važan novinarima u svakodnevnom radu.

Najviše pažnje na predstavljanju privukle su odredbe o vještačkoj inteligenciji, koje ovaj Kodeks uvodi prvi put. Predstavnik UNESCO-a Džošua Masarenti naveo je da je revizija bila pravovremena i nužna te da osigurava da načela istine, tačnosti, pravednosti, zaštite izvora, poštovanja privatnosti i ljudskog dostojanstva ostanu relevantna u digitalnom dobu. - Kodeks jasno daje do znanja da sadržaj stvoren, oblikovan ili znatno izmijenjen vještačkom inteligencijom treba biti označen kada bi mogao obmanuti javnost. Nijedan sadržaj generisan ili potpomognut vještačkom inteligencijom ne smije se objavljivati bez ljudske provjere i odobrenja, a novinari i urednici ostaju u potpunosti odgovorni za ono što objavljuju - poručio je Masarenti, dodajući da je to ključna poruka dokumenta.

Profesor i međunarodni medijski ekspert Žoan Barata ocijenio je da Kodeks pokazuje osjetljivost prema ovoj oblasti i obuhvata etičke dileme koje se mogu pojaviti u vezi s vještačkom inteligencijom. Upozorio je da obavezu označavanja ne treba shvatiti kao apsolutnu, jer medijske kuće stalno koriste vještačku inteligenciju, ponekad samo u svrhe uređivanja.

Profesorica medijskog prava na Univerzitetu Crne Gore Aneta Spaić govorila je o tome kako profesionalni mediji izvještavaju o istragama i sudskim postupcima, oslanjajući se na prava propisana članovima 6 i 35 Ustava, koja se odnose na pravo na pravično suđenje, poštovanje pretpostavke nevinosti, uz zaštitu privatnosti i ljudskog dostojanstva. - Novinari i mediji dužni su da poštuju pretpostavku nevinosti tako što će s naročitom pažnjom objavljivati fotografije i video-zapise osumnjičenih nastale tokom hapšenja i privođenja - kazala je Spaić, naglašavajući da Kodeks propisuje da se o sudskom postupku mora izvještavati dosljedno.

Ombudsman dnevnog lista Dan Ilija Jovićević ukazao je da novina Kodeksa, kada je riječ o pravu na privatnost, leži u tome što se ono ne pominje samo u okviru sedmog načela, već se prožima i kroz druge dijelove. - Bez privatnosti ne može biti drugih sloboda. Ono je preduslov drugih građanskih prava i način da se u praksi osigura njihovo očuvanje - kazao je Jovićević.

Ombudsman javnog servisa RTCG Ivan Ivanović ocijenio je da je uvođenje društvenih mreža u Kodeks potpuno novo poglavlje za samoregulaciju. - Do sada nijesmo imali način da reagujemo na prigovore vezane za pisanje naših novinara na društvenim mrežama i to je nekako bila siva zona. Od danas i ta zona moraće da ima svoja etička pravila ponašanja - rekao je Ivanović.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović upozorio je da sa globalnih i lokalnih adresa dolaze inicijative da u medijima „bude sve dozvoljeno“. Kodeks donosi i odredbe o poštovanju prava intelektualne svojine, jasnom označavanju simboličkih fotografija, nametanju embarga, kao i o opreznom izvještavanju o medicinskim istraživanjima i terapijama. Centar za građansko obrazovanje saopštio je da je veći dio njihovih komentara na nacrt ugrađen u konačnu verziju Kodeksa. Novi Kodeks predstavljen je u okviru projekta „Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, koji finansira Evropska unija.