Ključ daljeg razvoja crnogorske kulture: strategija, finansiranje i depolitizacija

Crnogorska kultura prošla je od nezavisnosti do danas put od velikih očekivanja do stvarnosti u kojoj umjetnička scena često opstaje zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca. Od razvoja nezavisne scene i uspjeha domaćeg filma do polemika o institucijama, kulturnom naslijeđu i odnosu države prema umjetnosti, naši sagovornici upozoravaju da i dalje nedostaju jasna strategija razvoja kulture i dugoročna vizija.

Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti, crnogorska kultura bilježi značajne umjetničke i institucionalne pomake, ali i dalje opstaje više zahvaljujući pojedincima nego sistemskoj podršci države. Dok profesor i bivši ministar kulture Janko Ljumović kao važan pomak izdvaja razvoj nezavisne pozorišne scene i dolazak novih generacija autora, glumac Aleksandar Radulović upozorava da su mnoga očekivanja od kulturnih promjena ostala neispunjena.

"Kad govorimo o pozorišnoj umjetnosti, ona je nastavila da gradi jednu dobru sliku savremene kulturne produkcije i scene", ocjenjuje Ljumović. "Nakon godina koje su pojeli skakavci, što bi rekao Borislav Pekić, nadali smo se svi velikim promjenama od 2020. godine. Međutim, to se nije dogodilo. Imamo ljude koji su intelektualno manje sposobni od onih kradljivaca naše mladosti", kaže Radulović.

I dok je Podgorica ostala bez zgrade kina kulture, a Gradsko pozorište čeka useljenje, vidljive pomake bilježi filmska umjetnost. Osnivanje Filmskog centra i članstvo u Euroimažu otvorili su prostor za veću vidljivost crnogorskih autora i njihovih ostvarenja, navodi rediteljka Marija Perović. "Ovo je prvi put da se u Crnoj Gori snimaju filmovi, da ljudi koje smo mi školovali rade u Crnoj Gori, da ti filmovi imaju uspjehe", ističe Perovićeva.

Uspjehe i razvoj kulturne scene naglo je zaustavila pandemija koronavirusa. U međuvremenu, završena je i rekonstrukcija Doma vojske u Podgorici, gdje su svoje mjesto dobili Muzički, Filmski centar i Kinoteka. Ipak, kompozitor i akademik Žarko Mirković upozorava da i dalje ne postoji jasna strategija razvoja kulture. "Sve zajedno ostavlja jedan mješovit utisak da se napredovalo u odnosu na prije 20 godina, ali da se taj napredak uglavnom ili zaustavio ili ozbiljno ugrozio, a da nemamo viziju kako da nastavimo dalje", izjavio je on.

Slična ocjena dolazi i iz Udruženja književnika, predsjednik Novica Đurić. "Ne može se više pjevušiti i to proglašavati velikim djelom. Ključ daljeg razvoja leži u stabilnom finansiranju, depolitizaciji institucija i većem ulaganju u mlade stvaraoce", ističe Đurić.

Uz razvoj savremene umjetničke scene, prethodnih godina otvarala su se i pitanja odnosa prema kulturnom naslijeđu. Posebnu pažnju izazvale su polemike o nestalim predmetima iz Narodnog muzeja. Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić smatra da su mnoge od tih priča vremenom prerasle u senzacionalizam. "I nažalost, Narodni muzej je, čini mi se, godinama stigmatizovan tim i onda se tu dodaju sad i razne mitske stvari. Neko dolazi, otima, krade slike, ali zaista ništa ni približno tome se dogodilo, naročito ne u ovih zadnjih par decenija", kaže Karadžić.

I dok su se tokom prethodnih godina smjenjivale kulturne politike, komisije i javne polemike, od sporova oko dodjele Trinaestojulske i drugih državnih nagrada do rasprava o odnosu prema kulturnom naslijeđu i institucijama, ostajalo je otvoreno pitanje koliko je kultura zaista važan društveni prioritet. Ipak, da potencijal crnogorske kulture prepoznaju i van njenih granica, pokazuje i činjenica da je Nikšić proglašen Evropskom prijestonicom kulture za 2030. godinu.