Rajko Grlić u Podgorici o filmu, životu i 'Neispričanim pričama'

Na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga sinoć je gostovao hrvatski reditelj, scenarista i producent Rajko Grlić. U razgovoru sa moderatorom Gojkom Božovićem, Grlić je govorio o svojoj knjizi 'Neispričane priče', ali i o životu, filmu, Jugoslaviji, odlascima i o svemu što ostaje iza čovjeka kada se svjetla ugase.

Autor kultnih ostvarenja kao što su 'Čaruga', 'Karaula', 'Josephine', i serije 'Grlom u jagode', kao i filma 'Štefica Cvek u raljama života', koji je adaptirao prema knjizi Dubravke Ugrešić, otvoreno je govorio o vremenu kada je vjerovao da nikada više neće snimati filmove.

Grlić se prisjetio odlaska iz Zagreba početkom devedesetih, navodeći da je njegova generacija vjerovala da film može pomjeriti društvenu svijest, ali su ratovi i raspad zemlje brutalno razbili tu iluziju. 'Shvatili smo da smo živjeli u balonu, uvjereni da razumijemo prostor u kojem živimo, dok je stvarnost bila mnogo mračnija', kazao je.

U jednom trenutku bio je uvjeren da je sa filmom završio, ali kako kaže, 'čovjek ne može uvijek racionalno ugasiti ono što nosi u sebi'. Tada su počele nastajati priče koje je zapisivao za sebe: fragmenti života, sjećanja i ideje za filmove koje nikada neće snimiti. Taj lični arhiv nazvao je 'Sto najboljih filmova koje nikad neću snimiti'.

Kroz osmijeh, Grlić je dodao da je nedavno snimio jedan kratki film, čime je 'jedan spomenik maknut sa groblja nesnimljenih filmova'. Njegova knjiga 'Neispričane priče' nastala je upravo iz tih zapisa, prvobitno namijenjenih njegovim unucima, rođenim u Americi, kako bi razumjeli zašto nijesu odrasli u Zagrebu.

Te tekstove pokazao je dugogodišnjem saradniku i prijatelju Anti Tomiću, koji ga je nagovorio da ih objavi, iako Grlić nije vjerovao da od toga može nastati knjiga. Ispostavilo se da jeste. 'Neispričane priče' su danas objavljene u više zemalja, a Grlić priznaje da ga posebno diraju reakcije čitalaca koji mu šalju svoje životne priče, inspirisani fragmentarnim stilom knjige.

Grlić je govorio i o svojoj novoj knjizi 'Telegram', koja je nastala kroz prepisku sa rediteljem Goranom Markovićem, objavljivanom na platformi 'Velike priče' beogradskog 'Nedeljnika'. U razgovoru je evocirao i svoja iskustva rada sa velikim imenima književnosti poput Dubravke Ugrešić i Borislava Pekića.

Na kraju, Grlić je osvrnuo na današnju poziciju filma i kulture. Prema njegovim riječima, nezavisni američki film je gotovo potpuno prešao na platforme poput Netflixa i Amazona, dok evropska kinematografija opstaje zahvaljujući državnoj podršci. Ipak, smatra da se taj prostor ubrzano sužava, te da mali autorski filmovi postaju sve ugroženiji. 'Možda pripadamo posljednjim generacijama koje su mogle snimati filmove kakve su željele', zaključio je Grlić.