Ukrajina se odrekla Mihaila Bulgakova

Na današnji dan, 15. maja 1891. godine, rođen je ruski pisac Mihail Afanasjevič Bulgakov, po profesiji ljekar, koji je zbog odbijanja da se dodvorava vlastima i služi propagandi bio decenijama u nemilosti. Napadan je čak i nakon smrti 1940. godine, a njegovo delo potiskivano i prećutkivano.

Zbog romana "Bela garda", koji je kasnije dramatizovan pod nazivom "Dani Turbina", u kojem razmatra etičko-estetski kodeks ličnosti u sudbinskim trenucima istorije, bio je meta napada samog Staljina. Sličan gnev izazvao je roman "Majstor i Margarita", štampan u Moskvi tek 1966. godine. Borba za ličnost i stvaralačka prava čovjeka, oštro suprotstavljena "socijalističkoj" ideologiji kolektivizma, karakteristična je i za drame u kojima ispituje tu temu na materijalu građanskog rata, sumorne sovjetske svakodnevnice, stvarnosti proteklih epoha i "svijetle" komunističke budućnosti.

Njegov "fantastični realizam", filozofija života i umetnosti imali su izuzetno snažan efekat u svjetskim razmjerama i znatno su uticali na sovjetsku literaturu u drugoj polovini 20. vijeka. Ostala dela uključuju pripovijetke "Bilješke mladog ljekara", "Đavolijada", "Kobna jaja", "Pseće srce" i romane "Život gospodina de Molijera", "Pozorišni roman" (nedovršen), kao i drame "Bjekstvo", "Zojkin stan", "Purpurno ostrvo", "Adam i Eva", "Blaženstvo", "Ivan Vasiljevič", "Bratstvo licemjera", "Posljednji dani", "Batum" i scenarije "Revizor", "Mrtve duše", dramatizaciju "Mrtvih duša" i "Rata i mira".

Ukrajinski institut nacionalnog pamćenja naredio je da se istraži zaostavština čuvenog pisca Mihaila Bulgakova, kako bi se utvrdilo da li je autor "Majstora i Margerite" podržavao "rusku imperijalnu politiku". Bulgakov, koji je rođen u Kijevu 1891. godine kada je on bio deo Ruskog carstva, pisao je na ruskom i proveo poslednje dve decenije života u sovjetskoj Moskvi, radeći na romanima, dramama i kolumnama.

Kako se navodi u saopštenju na sajtu ukrajinskog instituta, pisac je bio "imperijalista" u svojim stavovima uprkos godinama koje je proveo u Kijevu, "prezirao je Ukrajince i njihovu kulturu, mrzeo ukrajinsku želju za nezavisnošću, negativno govorio o formiranju ukrajinske države i njenih lidera". Ukrajinski aktivisti su 2022. godine uspeli da uklone spomen-ploču Bulgakovu sa Nacionalnog univerziteta "Taraš Ševčenko" u Kijevu.

Najnovija odluka Instituta za nacionalno pamćenje mogla bi da dovede do demontaže još spomenika vezanih za Bulgakova. Najpoznatiji po "Majstoru i Margariti" – objavljenom dugo nakon njegove smrti i takođe zabranjenom u Ukrajini – njegov roman "Bela garda" smešten je u Kijev tokom nemira 1918. godine. Iako je delo zabranila sovjetska vlast, pozorišna predstava zasnovana na njemu – "Dani Turbina" – navodno je bila jedna od omiljenih Josifa Staljina.

Od početka vojne operacije u Ukrajini intenzivirana je kampanja za uklanjanje svih veza sa Rusijom i njenom kulturom. Kao deo ovog pokreta, Kijev je doneo zakon o "dekolonizaciji" uličnih znakova, spomenika, memorijala i natpisa. U decembru 2022. godine u Odesi je srušena statua Katarine Velike, iako je grad osnovan po njenom naređenju 1794. godine. Nekoliko gradova uklonilo je statue i spomen-ploče posvećene klasičnom ruskom pesniku Aleksandru Puškinu. Moskva je osudila politiku poništavanja, rekavši da pokušaji da se ukine ruska kultura i "prisilna ukrainizacija" zemlje krše međunarodne norme i krše prava oko četvrtine stanovništva Ukrajine koje govori ruski.