The Books of Knjige na sajmu knjiga

Kultna crnogorska humoristička grupa The Books of Knjige nastupila je na 20. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja u programu nazvanom ,,Organski književni elaborati“, a s članovima TBOK-a razgovarao je Željko Milović.

Naravno, u prepoznatljivom stilu, književnih elaborata nije bilo, osim onog kratkog Aleksandra Radunovića Popaja o Borislavu Pekiću. Popaj je, po običaju, bio najraspoloženiji za priču, u nekoj mjeri ispratio ga je i Zoran Marković Zonjo, dok su Veselin Gajović Gajo i Goran Vujović kraćim upadicama, anegdotama i humoreskama na desetine puta nasmijali podgoričku publiku.

Tribina smještena u garažnom dijelu TC ,,Big Fashion“ bila je puna, a desetine ljudi je stajalo i slušalo različite priče, poput one o nepravdi na svijetu koja je ispripovijedana kroz metaforične priče o životima pčela i kokošaka, a reakcije publike tokom sat vremena programa potvrdile su status ove humorističke ekipe kao neprikosnovene u našoj zemlji.

Baviti se komedijom, kako je kazao Radunović, nije nimalo lako. - Sad još imate i ovu političku korektnost koja dodatno sužava prostor. Ali komedija je žanr koji ne trpi tu vrstu ograničenja. Ljudi se često ljute. Mi se uglavnom bavimo autoritetima. U Crnoj Gori su najveći autoriteti političari i crkva. To je oduvijek bilo tako. I mi smo se sprdali s DPS-om kad je bio najjači, ali i sa crkvom. Sve su to ljudi. I uvijek je bilo problema, uvijek smo dolazili u situaciju da neko hoće da se bije s nama. Nezgodno je u Crnoj Gori što ljudi sve previše lično doživljavaju – kazao je Radunović, dodajući da je njima kao grupi inspirativno i zabavno da napadaju vlast.

- Mislim da je posao komičara i intelektualaca da ukazuju na to da vlast kvari. Oni moraju da prave neke svinjarije i pogrešne stvari, nekad iz najbolje namjere, ali nije normalno da ste uz vlast ako se bavite ovim čime se mi bavimo – istakao je on.

On se, govoreći o postupku demitologizacije u njihovom skeču ,,Tunis“, osvrnuo na književnika Borislava Pekića kojeg smatra ,,najvećim piscem ovog govornog područja i svih ovih jezika“. - On je apsolutni genije i Pekić se uglavnom bavio, u većini svojih djela, pa i kapitalnom ,,Zlatnom runu“, demitologizacijom. Mi smo i dalje zarobljeni u mitovima, ovim ili onim. I nama više upravljaju mrtvi nego živi. Ideja za tu epizodu je da nam je porijeklo iz neke zemlje koja je dominantno muslimanska. To je provokacija, dakle što bi se desilo ako bi nama porijeklo bilo drugačije. Jer se svi busamo nešto. Moji Radunovići su došli iz Vrake. Pa je završio u Progonovićima vojvoda Radun, rodonačelnik i Ljubica, žena iz ,,Gorskog vijenca“. Ali, to je sve dio neke lične mitologije. Onda smo otišli u inverziju. Što ako smo iz Tunisa? Što ćemo onda? Jesmo li isti? Jesmo li braća? Znamo li se? Ako je sve što mislimo da je tako – izmišljeno... – kazao je on.

Prema njegovim riječima, The Books of Knjige se od samih početaka bavi upravo demitologizacijom stvari. - Svjesni smo da to često budi jako neprijatne impulse kod ljudi. Nekome smeta kad mu se dira u nešto vjersko, nacionalno. Ali u isto vrijeme smo svjesni da moramo da čeprkamo po tim stvarima jer nam to stvara najveći problem – kazao je Popaj.

Zoran Marković Zonjo je, između ostalog, govorio i o političarima. - Problem je što su političari počeli leb da nam uzimaju. Prvo pričaju vrhunske budalaštine. Ali ono što je najproblematičnije je što su počeli da rade podkaste, da se šale i pričaju o svojim babama u emisijama. Oni dobro žive i imaju vremena, novca i beneficija – pa su od dobra počeli da pišu poeziju i izdaju knjige. Neka pišu, ali da nemaju ove plate i da se ne voze po „majbasima“ – kazao je Zonjo.