Dejan Aleksić o važnosti bajki za djecu i realnost
Na promociji zbirke pjesama 'Džinovi, strašila i nešto treće', Dejan Aleksić istakao značaj bajki za pripremu djece za stvarnost.
U sali Dodest KIC-a 'Budo Tomović' predstavljena je zbirka pjesama za djecu 'Džinovi, strašila i nešto treće' srpskog književnika Dejana Aleksića, kojoj je dodijeljena nagrada 'Dragan Radulović'. Centralna tema razgovora, koji je s laureatom vodila Valentina Knežević, bila je struktura nagrađene knjige i simbolizam broja tri, koji Aleksić smatra nosiocem magijskog potencijala.
Aleksić je objasnio da su prva dva segmenta knjige posvećena džinovima i strašilima, ali da je osjetio potrebu za trećim elementom koji bi razbio dualnost. 'Džin je, prije svega, neka vrsta jezičkog fenomena ovdje. Napisao sam npr. pjesmu o “troslovnoj grdosiji”. Zamislite to biće, tu gromadu, a on ima samo tri slova u svom imenu. Dok, s druge strane, neka sitna bića imaju dugačka imena', kazao je Aleksić.
On je dodao da današnja djeca imaju oskudniji vokabular zbog nedovoljnog čitanja. 'Djeca lako prepoznaju strane ili mitološke sinonime za džina poput “Kolosa” i “Atlasa”, dok domaće nikada nijesu čuli. Zanimljivo je da djeca, osim diva, često ne mogu da se sjete nijedne naše riječi koja može služiti kao sinonim za džina... Pa dođemo do, recimo, gorostasa. I onda shvatim da, recimo, većina djece nikada nije čula za riječ gorostas', naglasio je on.
Objašnjavajući 'nešto treće' iz naslova, Aleksić je istakao da je to zapravo apoteoza izbora i mogućnost da se pronađe rješenje tamo gdje ga standardna logika ne vidi. 'Pitali su me šta je to “nešto treće”. Rekao sam – neka nešto treće bude nešto treće. To je zapravo apoteoza izbora. To je prostor gdje logika prestaje da bude kruta i gdje dijete može da nađe sopstveni odgovor koji nije ni džin ni strašilo', rekao je on.
Aleksić je mišljenja da su bajke neka vrsta katalizatora stvarnosti, pripremajući djecu za život kakav jeste. 'Kod bajki nema edukativnog licemjerja i te vrste držanja djece pod staklenim zvonom. Ako previše čuvamo djecu od onoga što jeste stvarnost, bojim se da ćemo napraviti generacije koje nijesu spremne istinski za život', istakao je Aleksić, dodajući da je strah važan element u sazrijevanju.
Na pitanje o tome da li trenutno piše za djecu ili odrasle, srpski književnik je opisao svoje stanje kao neku vrstu 'književno-psihološkog šizofrenog rascjepa'. On uporedo piše poeziju, kratke priče, romane i dramske tekstove za oba uzrasta, ističući da se ti 'unutrašnji glasovi' često prepliću.
Komentari
Dadamann ekranizovao pjesmu „Ne gubi nadu“ — početak solo karijere
Sead Salković, poznat kao Dadamann, ekranizovao je svoju pjesmu „Ne gubi nadu“, čime je započeo solo karijeru. Ova numera i video-spot su dostupni na njegovom Jutjub kanalu.
Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.




