Prvi crnogorski AI album – eksperiment nad društvom

Projekat 'Zaglavio' virtuelnog sastava 'Piper(A)I' otvara pitanja o identitetu i tehnologiji. Autor Milovan Marković, poznat kao Rastaman Piperski, koristi AI alate da bi skrenuo pažnju na savremene probleme u muzici i društvu.

0
Prvi crnogorski AI album – eksperiment nad društvom

Projekat 'Zaglavio' virtuelnog sastava 'Piper(A)I', čiji je idejni tvorac i autor tekstova Milovan Marković, poznat kao Rastaman Piperski, nastao je kao pokušaj da se skrene pažnja na činjenicu da se danas ne samo muzika, već i projekti vlade, saopštenja, pa i odgovori najplaćenijih ljudi u državi - političara, sve češće pišu uz pomoć GPT čata, pa zašto onda ne bi i jedan album.

Pjesme na izdanju zvuče isto, uglavnom su u rok fazonu, ali upravo to ponavljanje njegov je svojevrsni bunt protiv uniformisanosti ne samo u muzici, već i u društvu u kojem se stalno govori o identitetu, dok se on istovremeno gubi zahvaljujući brzom životu i sve većem korišćenju tehnologije. O svemu tome Rastaman Piperski priča za Vijesti.

Dok mnoge platforme povlače pjesme generisane uz pomoć AI, a autori i muzičari se bune, Rastaman Piperski je odlučio da uz pomoć ovog alata snimi i objavi čitav album. On se odlučio za AI generisan glas i matrice, dok je tekstove sam pisao. Cilj ovog projekta bio je da problematizuje odnos između ličnog identiteta i njegove tehnološke reinterpretacije, te se svjesno distancirao od sopstvenog glasa prepuštajući ga tehnologiji.

Rastaman Piperski ističe da je sve zapravo počelo iz zabave. Naime, jedan drugar koji je mnogo godina u svijetu muzike i raznih kreativnih industrija pokazao mu je nekoliko AI alata, što ga je podstaklo na ideju da i sam počne raditi slično. U početku je bila poenta da se kroz druženje kreira smiješni muzički sadržaj raznih žanrova. Međutim, nedavno je, kao neko ko radi u mediju, bio podstaknut da napiše kolumnu na aktuelnu političko-građevinsku temu. Pošto svakodnevno pisanje u dnevnom mediju 'gori', nije imao volje, a sve više dovodi u pitanje čita li iko više išta i postiže li se na taj način bilo kakav efekat promjene.

Rastaman dodaje da je društvene mreže lagano preuzele primat u svrhu informisanja konvencionalnim medijima, te je odlučio da napiše pjesmu. Stih po stih i nastalo je 'Brdo velje' za koje je znao da će biti generisano uz pomoć AI alata. On naglašava da se svakodnevno sreće s tim da sve više sadržaja i materijala institucija, te intervjua i priča, generišu chat botovi. Brzina koja se očekuje u svemu uslovila je da ljudi nemaju vremena ni pažnje za bilo što duže od tri proste rečenice ili reelsa od 15 sekundi.

Ovaj muzički projekat, prema njegovim riječima, nije primarno muzički, već eksperiment nad društvom koje opsesivno brani identitete, prvenstveno nacionalne, a sve manje zna što oni zapravo znače u današnjem vremenu. AI vokali su tu kao alat, ali i kao provokacija u smislu da ako glas može biti generisan, što onda ostaje 'autentično'?

Rastaman Piperski ostao je vjeran svojim temama i forsiranju 'ozbiljnosti' kroz banalizaciju i bagatelizaciju svega, te reprezentovanju svog 'identiteta'. O svom identitetu na ovaj način nije saznao ništa novo, jer je uvijek bio onaj anarhista duge brade i kose kakav je bio, sa megafonom u ruci, iza transparenta, kojem je muzika 'oružje' u borbi za bolje društvo.

Ističe da je vakat da Rastaman Piperski opet izađe iz 'hibernacije' u kojoj je bio, razočaran onim što je 'promjena' za koju se borio na ulici. Muzika se dugo ne doživljava primarno kao umjetnost, već kao zabava i proizvod. Razvoj tehnologije omogućava gotovo svima da stvara, a granica između autora i korisnika se sve tanji. Postavlja se pitanje da li je ovakav razvoj konačna banalizacija muzike?

Album 'Piper(A)I' nastao je za 'cirka' mjesec dana, a najviše vremena oduzelo mu je to da, prvenstveno sebi, pa onda AI alatima, objasni kako je zamislio da to treba da zvuči. Uživao je u tome što je 'neko drugi' 'odlučivao' o boji, jačini, stilu i intenzitetu pjesama. Rastaman ističe da mu je pisanje tekstova, kao i uvijek, bilo lako jer je od malih nogu naučio da živi, razmišlja rimovano i sve pakuje u pjesmu.

Na kraju, naglašava da iako su mnogi možda pomislili da je bacio pjesme, on ih nije bacio jer imaju svoju svrhu i misiju. Ovaj projekat ima za cilj da ostavi uvid u njegovo iskustvo, a nadamo se da će i drugi shvatiti značaj poruka koje nosi.

Komentari

Pročitaj još

Žene Crne Gore (XXXI): Bokeljske umjetnice

Članak donosi portrete bokeljskih umjetnica Maje Perfiljeve i Borke Pavićević, ističući njihov doprinos crnogorskoj kulturi.

Žene Crne Gore (XXXI): Bokeljske umjetnice

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.