Šta nazivamo 'seksualnim radom' – i šta to govori o društvu

Izložba u Bonu istražuje terminologiju i percepciju seksualnog rada kroz istoriju. Fokusira se na jezik koji oblikuje društvena očekivanja i stavove.

0
Šta nazivamo 'seksualnim radom' – i šta to govori o društvu

Da li kažete da se neko bavi 'seksualnim radom' ili koristite eufemizme kao što su 'najstariji zanat na svijetu', 'poslovna pratnja' i slično? Upravo to je tema jedne izložbe u Bonu.

Nova izložba u Bundeskunsthale u Bonu, 'Seksualni rad: kulturna istorija', bavi se načinima na koje je seksualni rad prikazivan, regulisan i doživljavan u različitim društvima i istorijskim periodima. Kustosi izložbe temu opisuju kao 'teren prožet moralizatorskim i izrazito političkim diskursima'. Okupljajući umjetnička djela, arhivsku građu, pravna dokumenta i savremene glasove, izložba pokazuje kako je seksualni rad oblikovan – a ponekad i iskrivljen – u javnoj raspravi.

Jedan dio izložbe bavi se jezikom: glosar prati izraze koji su se kroz vrijeme koristili za opisivanje seksualnih radnika i istražuje šta su ti termini činili vidljivim ili nevidljivim, kao i kako su oblikovali predstave o rodu, moralu i radu. 'Istoriju seksualnog rada teško je istraživati, jer se nazivi mijenjaju u svakoj epohi, a istorijski izvori često koriste neodređene eufemizme', kaže kustoskinja i aktivistkinja Ernestin Pastorelo. 'U 19. vijeku se mogla koristiti za opis bilo koje žene koja je bila 'previše vidljiva' u javnom prostoru, bez obzira na to da li se zaista bavila prodajom seksualnih usluga.'

U bivšem Sovjetskom Savezu i drugim zemljama istočnog bloka, seksualni radnici su bili procesuirani prema zakonima usmjerenim protiv takozvanih 'društvenih parazita'. Taj izraz odnosio se na radno sposobne odrasle osobe za koje se smatralo da ne obavljaju 'društveno koristan rad', već žive od prihoda van zvaničnog sistema – kategoriju u koju je spadao i seksualni rad. Takav jezik pokazuje kako su vlasti koristile riječi da kontrolišu ponašanje i određuju ko se smatra legitimnim radnikom.

Posmatrani zajedno, termini iz glosara pokazuju kako imenovanje odavno nosi pretpostavke o klasi, rodu i društvenoj vrijednosti. Neki nazivi otvoreno izražavaju marginalizaciju: 'Stricher' je pogrdan njemački kolokvijalni izraz koji se uglavnom odnosi na muškarce koji prodaju seksualne usluge. Tokom 1990-ih i ranih 2000-ih, termin se snažno povezivao s uličnim muškim seksualnim radom oko berlinske Stanice Zoo, vezujući ga za specifičan oblik urbane marginalizacije i društvene stigme.

U digitalnoj eri, izrazi poput 'pornografskog izvođača' odražavaju promjene u organizaciji seksualnog rada. Od ranih sajtova sa pretplatom, do današnjih platformi koje vode sami kreatori, poput sajta OnlyFans, izvođači mogu sami da proizvode i distribuiraju sadržaj. Neki se identifikuju kao seksualni radnici, dok drugi to ne čine.

Izložba takođe pokazuje kako su sami seksualni radnici oblikovali jezik kojim se opisuju. Termin 'seksualni rad' (sex work) nastao je krajem 1970-ih, a skovala ga je američka aktivistkinja Kerol Li, želeći izraz koji opisuje aktivnost, a ne moralnu etiketu. Ta promjena otvorila je prostor za organizovanje, vidljivost i zagovaranje prava. 'Termin 'seksualni rad' se preferira, jer ne podrazumijeva ništa više i ništa manje od onoga o čemu je zapravo riječ', kaže Pastorelo – razmjenu seksualnih usluga za novac ili druge oblike nadoknade kao sredstvo za život.

Prema njenom mišljenju, to pruža jasniju osnovu za raspravu od terminologije oblikovane zastarjelim moralnim pretpostavkama. U različitim zemljama, pokreti seksualnih radnika prisvajali su uvredljive izraze, usvajali nazive poput 'eskort' ili 'striptizeta' i osporavali terminologiju nametnutu spolja. Takvi izbori predstavljaju način preuzimanja kontrole nad načinom na koji se njihov rad i životi opisuju.

Za Pastorelo, prepoznavanje seksualnog rada kao rada ostaje ključno za svaku raspravu o pravima. Iako priznaje da ne ulaze svi u tu industriju svojom voljom, ona smatra da njegovo imenovanje kao rada omogućava razgovor o bezbjednosti, zaštiti i kolektivnom organizovanju. 'Ako ga posmatramo kao rad, možemo mu pristupiti iz perspektive sindikata', kaže. 'To je pitanje osnovnog poštovanja – da se prizna da smo radnici i da zaslužujemo ista prava i zaštitu.'

Izložba sugeriše da razumijevanje seksualnog rada počinje priznavanjem njene složenosti i pažljivim razmatranjem riječi kojima su je društva opisivala, kao i ljudi koje su te riječi često izostavljale.

Komentari

Pročitaj još

Pobjednici 60. omiškog Festivala gostuju na otoku Gospe od Milosti

Finalisti 60. omiškog Festivala klapa nastupiće 5. septembra 2026. godine na otoku Gospe od Milosti. Ovaj događaj predstavlja važan korak u očuvanju kulturne baštine Crne Gore.

Pobjednici 60. omiškog Festivala gostuju na otoku Gospe od Milosti

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.