Kako je nastala "Bože pravde": Od pozorišne predstave do himne
Na današnji dan, 21. aprila 1882. godine, u Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta "Vračara", koja je dovela do nastanka himne "Bože pravde".

Na današnji dan, 21. aprila 1882. u Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je prva srpska opereta – "Vračara" Davorina Jenka, autora srpske himne "Bože, pravde". Ova prilika nas podseća na to kako je nastala najlepša himna na svetu. "Bože pravde", reći će svaki Srbin, najlepša je srpska pesma, od koje se sve u biću čovekovom budi.
Međutim, o samom poreklu njenog nastanka malo se zna. Priča o srpskoj himni počinje još za vreme kneza Mihaila Obrenovića. On je od ministra prosvete Ljubomira Nenadovića zatražio da se objavi "konkurs" za pisca nove himne – umesto dotadašnje "Vostani Srbije", piše portal Volim Srbiju. Knez nije doživeo da vidi ishod – Đura Jakšić nije napisao ništa, stihovi Jovana Jovanovića Zmaja su odbijeni, a Nenadović je optužen za mito.
Nakon kneževog ubistva nije se pričalo o novoj himni sve dok Milan Obrenović nije preuzeo vlast. U čast njegovog punoletstva, upravniku Narodnog pozorišta u Beogradu, Jovan Đorđeviću, naručen je pozorišni komad koji je imao za cilj da veliča dinastiju Obrenović. Tako je nastala pozorišna predstava "Markova sablja", koja je premijerno izvedena u sklopu proslave kneževog rođendana. Đorđević je, na kompoziciju Davorina Jenka, napisao i tekst za pesmu "Bože pravde".
Tog 11. avgusta 1872. godine u beogradskom Narodnom pozorištu, na samom kraju premijerne predstave, izašli su glumački likovi – Marko Kraljević i Vila Ravijojla. Zvanično su najavili hor koji je potom zapjevao: “Bože pravde, ti što spase od propasti do sad nas”… Pesma je postajala sve popularnija, i izvodila se na horskim nastupima, a narod je spontano počinjao da ustaje na prve taktove.
Deset godina kasnije Srbija je postala kraljevina, a Milan je odredio da himna postane "Bože pravde". Za vreme vlasti Milana Obrenovića, pevalo se "kneza Milana Bože spasi", pa je to promenjeno uspostavljanjem Milana za kralja. Himnu nisu menjali ni Karađorđevići – mada nije da nisu hteli, podseća portal. Kralj Petar Prvi je raspisao konkurs, ali nijedan predlog nije bio adekvatan, pa je promenio tekst postojeće himne. Ubacio je svoje ime, te se tada pevalo – "Kralja Petra, Bože, hrani/Moli ti se srpski rod". Isti stih prepevan je i tokom vladavine kralja Aleksandra Prvog.
Potom je došla Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Himna je bila sastavljena iz tri dela – srpske "Bože Pravde" i stihovima iz hrvatske “Lijepa naša” i slovenačke “Naprej, zastava slave”. Srbija je sve do 2006. godine čekala da joj se vrati njena slavna himna. Ipak, i tada nije usvojen originalni tekst Jovana Đorđevića. Kralja su zamenile zemlje, krunu – slave, kraljevinu – otadžbina, a Bogu se više ne molimo da nas hrani već – brani.
"Čije god ime da se peva u našoj himni – jedno je bitno. Kad god je zapevate, setite se istorije srpskog naroda, svih naših junaka – naročito onih koji su sa tim stihovima na usnama branili našu zemlju. A onda svoje misli usmerite ka današnjim herojima, koji su svuda oko nas. Posvetite te molitve našoj deci i našoj zemlji… Uz ruku na srcu i osmeh na licu. A Bog će nas braniti!", poručuje portal Volim Srbiju.
Komentari
Veliki uspjeh harmonikaša SMŠ 'Dara Čokorilo' na festivalu
Harmonikaši SMŠ 'Dara Čokorilo' ostvarili su izvanredan rezultat osvajajući prvo mjesto na Internacionalnom festivalu Britanskog koledža.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





