Klimatske promjene ugrožavaju lokalitete svjetske baštine

Klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju lokalitetima svjetske baštine UNESKO širom svijeta. Ugrožena su jedinstvena kulturna dobra poput Kineskog zida i statua na Uskršnjem ostrvu, a uzrok su im vrućine, suše i porast nivoa mora, prenosi Dojče vele.

UNESKO-lokaliteti svjetske baštine, koji obuhvataju 4.000 godina stare piramidalne hramove u Iraku i čuvene statue na Uskršnjem ostrvu, suočavaju se sa erozijom i propadanjem. Više temperature, jače oluje i suše oštećuju građevinski materijal. Studija iz 2025. pokazuje da je 80 odsto lokaliteta svjetske baštine pod "klimatskim stresom", jer se drevni materijali poput drveta i kamena teško prilagođavaju rastućim temperaturama.

Jedan od najpoznatijih lokaliteta, Veliki zigurat Ura u Iraku, suočava se sa prijetnjom nestanka zbog povećanih temperatura koje izazivaju snažnu eroziju. Ova građevina, stara oko 4.000 godina, posvećena bogu Mjeseca Nani, se sve više raspada, a pješčane dine koje pokreću jaki vjetrovi dodatno oštećuju strukturu. Kazem Hasun iz službe za antikvitete u provinciji Dhi Kar ističe da su naslage soli, koje su posljedica klimatskih promjena, uzrok oštećenja cigli od blata starih mesopotamskih hramova.

Ugrožene su i ruševine drevnog grada Vavilona na Eufratu, gdje visoka koncentracija soli takođe oštećuje građevine. Arheolozi pokušavaju da ublaže štetu izradom desalinizovanih cigala od blata prema hiljadugodišnjim metodama.

Statue Moai na Uskršnjem ostrvu, prema studiji Univerziteta na Havajima, mogle bi za nekoliko decenija završiti pod vodom. Mjesto Ahu Tongariki s 15 monumentalnih statua posebno je ugroženo zbog porasta nivoa mora. Očekuju se jači talasi i poplave koji bi mogli da ugroze više od polovine kulturnih dobara na tom području. Autor studije, Noa Paoa, upozorava da bi to bilo pogubno za živu kulturu i egzistenciju tamošnjih stanovnika, naglašavajući da su ta mjesta ključna za identitet i tradiciju.

Ratovi takođe predstavljaju prijetnju istorijskim lokalitetima, posebno u Iranu, gde se klimatske promjene dodatno odražavaju na istorijske džamije u gradu Isfahanu. Saborna džamija, koja prikazuje razvoj džamijske arhitekture tokom dvanaest vjekova, izgrađena je 841. godine i nekoliko puta obnavljana. UNESKO ju je proglasio "muzejom iranske arhitekture", ali se suočava sa problemima zbog opadanja nivoa podzemnih voda i ekstremnih temperatura.

Kineski zid, dug više od 21.000 kilometara, je još jedno od najznačajnijih građevinskih dostignuća koje je sve ugroženije. Mnogi njegovi dijelovi, izrađeni od nabijene zemlje, osjetljivi su na vremenske uslove, što dovodi do pukotina i mogućih urušavanja. Danas se samo oko šest odsto zida smatra dobro očuvanim, dok je polovina ozbiljno oštećena ili nestala. Istraživači pozivaju na hitne mjere zaštite, poput stvaranja prirodnih zaštitnih slojeva od mahovine.

Klimatske promjene tako ne ugrožavaju samo prirodu, već i kulturnu baštinu čovječanstva, čime se ugrožava i dio naše zajedničke istorije.