Kada čovjek čovjeku postane pas

U svijetu gdje se postavlja pitanje da li je pseći život bolji od ljudskog, predstava 'Kumovi' Nikšićkog pozorišta nudi zanimljiv odgovor. Režiser Božidar Đurović, u intervjuu za 'Vijesti', govori o ovom komadu koji istražuje ljudske odnose kroz prizmu životinjskog svijeta.

Predstava, rađena po tekstu Dušana Kovačevića, premijerno je prikazana u Nikšiću, a nedavno je gostovala i u Podgorici, gdje je glumački ansambl, uključujući Žanu Gardašević Bulatović, Hadži Nenada Maričića, Anu Franić, Nikolu Vasiljevića i Pavla Bogojevića, izveo predstavu u Kulturno-informativnom centru (KIC) 'Budo Tomović'.

Radnja prati Milana i njegovu ženu Anu koji se suočavaju sa teškim periodom u životu, gdje Milan, ostavši bez posla, postaje redovan posjetilac obližnjeg parka, gdje se sprijateljuje sa psom Žućom. Kroz komične situacije, odražava se tragedija ubistva njegovog kuma Bobana, dok predstava ističe kontrast između 'civilizovane' gradske sredine i divljeg ljudskog života.

Đurović ukazuje na to da centralna tema predstave preispituje pojam 'psećeg života', koji se često koristi u negativnom kontekstu. U svijetu 'Kumova', pseći život postaje plemenitiji od života drugih životinja, a ljudska transformacija u psa predstavlja jedinu opciju za one koji se drže osnovnih ljudskih vrijednosti kao što su poštenje i ljubav.

Režiser Đurović naglašava da je Dušan Kovačević jedan od najznačajnijih evropskih dramskih pisaca, a njegove drame, iako napisane prije decenija, zadržavaju aktuelnost i izazovnost. 'Svaka Kovačevićeva drama ima izvanrednu i maštovitu priču koja se bavi ozbiljnim društvenim i ljudskim problemima, a to je razlog zašto se njegovi komadi igraju širom svijeta', dodaje Đurović.

On upoređuje Kovačevića sa velikanima poput Branislava Nušića i Jovana Sterije Popovića, ističući njegovu sposobnost da prikaže mentalitet društva. 'Kovačevićeva djela krasi autentična duhovitost koja doprinosi njihovoj komunikativnosti sa gledaocima', smatra Đurović.

U razgovoru o predstavi, Đurović se osvrće na to kako Balkan pokazuje brižnost prema životinjama, što je u kontrastu sa međuljudskim odnosima. 'Rijetki su ljudi koji nisu dio života sa životinjama. U savremenom društvu, posebno u gradovima, sve više susrećemo ljude sa psima i mačkama, dok je humanost prema životinjama često rijetka u međuljudskim odnosima', ističe Đurović.

Osvrćući se na centralne teme predstave, Đurović naglašava da kroz društvenu dehumanizaciju ostaje samo transformacija u psa. 'U predstavi 'Kumovi', Kovačević nam daje savremenu i tragičnu sliku društvene stvarnosti, gdje nezaposleni građanin živi u prividnoj slobodi, dok se suočava sa razaranjem porodice i ljudskih vrijednosti', objašnjava Đurović.

Đurović smatra da je žanr tragikomedije najkomunikativniji način za prenošenje tragične realnosti života, naglašavajući da komični elementi pomažu gledaocu da prepozna društvenu stvarnost. 'Otužna balkanska prošlost zahtijeva ljekovitost komedije koja pomaže gledaocu da razumije objektivnu društvenu zbilju', dodaje Đurović.

Kao reditelj, Đurović ukazuje na važnost poštovanja dramskog teksta u savremenom pozorištu. 'Danas se često formi pridaje više pažnje nego sadržaju, što dovodi do toga da se klasični dramski komadi često drastično izmjenjuju', zaključuje Đurović.