Predstavljen višejezični konkurs 'Biber' o pomirenju

Kroz razgovor o ulozi angažovane književnosti i umjetnosti u savremenom društvu, večeras je u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje predstavljen regionalni višejezični konkurs za kratku priču 'Biber'. Ovaj konkurs već godinama okuplja autore iz regiona oko tema pomirenja, suočavanja s prošlošću i međusobnog razumijevanja.

Dobitnik nagrade na konkursu 'Biber', Mihailo Marković, kazao je da njegova inspiracija proizilazi iz odrastanja u vremenu obilježenom ratovima i društvenim krizama. 'Sama priča govori o tome kako se pojedinac suočava s turobnim nasljeđem sopstvene zajednice, u kontekstu sjećanja na ljude koji su bili regrutovani za dubrovačko ratište. O posttraumatskom sindromu i traumama koje su sa tog ratišta donijeli gotovo da se nije govorilo, niti se iko njima sistemski bavio', kazao je Marković.

Ova priča u Crnoj Gori, kako ističe Marković, zapravo je dio važnog sjećanja na antiratni pokret, koji je imao za cilj da osvijesti društvo o pogubnosti slanja vojnika van granica zemlje. Takođe je važno naglasiti da njegova priča nema namjeru da osuđuje bilo koga pojedinačno, već da svima postavi pitanje: 'Da li smo ikada zaista razgovarali o traumama devedesetih, o bolima koje smo nanosili drugima, ali i o onima kojima smo zarobili sopstveni kolektiv?'

Prema riječima književne kritičarke Jasne Dimitrijević, konkurs 'Biber' iznjedrio je veliki broj kvalitetnih priča, što je omogućilo pažljiv tematski i sadržajni izbor za objavljene zbirke. 'Dobili smo na konkursu jedan set tekstova i imali smo materijala da napravimo dobar izbor, i tematski i sadržajno. Intenzitet tekstova koji se bave pomirenjem je splasnuo i danas se više bavimo drugim problemima. Ovaj proces mi je pomogao da izbistrim svoj pogled na angažovanu književnost i na ljudskost, kao i da sagledam gdje se danas nalazim', dodala je Dimitrijević.

Intenzitet tekstova koji se bave pomirenjem možda je splasnuo, ali ta pitanja nas i dalje oblikuju, navela je Dimitrijević, dodajući da je zadatak književnosti da pomjera granice i natjera nas da preispitamo sopstvene stavove. O nastanku i razvoju konkursa govorila je Ivana Franović iz Centra za nenasilnu akciju (CNA Sarajevo/Beograd), podsjećajući da je inicijativa pokrenuta 2014. godine s ciljem uključivanja što većeg broja ljudi u procese izgradnje mira. 'Naša glavna misija je izgradnja mira. Htjeli smo da uključimo i umjetnike i da premostimo postojeće barijere', kazala je ona.

Posebno je naglasila značaj višejezičnosti i prevođenja, ukazujući na nedostatak kulturne razmjene u regionu. 'Višejezičnost je karakteristika ovog zbornika. Time stvaramo prostor da se autori čitaju i razumiju. Postoji nedostatak kulturne razmjene, posebno kada je riječ o prevodima sa albanskog jezika. To smo željeli da promijenimo', rekla je Franović.

Kako je dodala, organizatori su dugo izbjegavali termin pomirenje zbog načina na koji se tumači. 'Ljudi ga često povezuju sa oprostom, što nije isto. Ne tražimo da iko oprosti, već da pokušamo da se razumijemo', poručila je.

Qerim Ondozi podijelio je svoje iskustvo, ističući da mu je rad na projektu pomogao da na zdraviji način obradi lični gubitak iz ratnog perioda. 'Trebao mi je dug period da prebrodim gubitak. Biber mi je došao u trenutku kada sam napravio preokret i počeo da se suočavam sa svojom boli', objasnio je Ondozi.

Konkurs i dalje izaziva veliko interesovanje, na posljednji poziv pristiglo je čak 490 priča iz regiona. Kako je ocijenjeno, riječ je o značajnoj inicijativi ne samo za Cetinje, već i za cijeli region, koja pokazuje da književnost može biti važan alat u prevazilaženju podjela. Učesnici su ocijenili da konkurs 'Biber' predstavlja važnu regionalnu inicijativu koja kroz književnost otvara prostor za dijalog i razumijevanje, posebno u kontekstu nasljeđa ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Zaključeno je da umjetnost često omogućava komunikaciju tamo gdje direktan dijalog izostaje, te da upravo ovakvi projekti doprinose smanjenju predrasuda i izgradnji dugoročnog mira. Moderator razgovora bio je Filip Kuzman.