Miroslav Šuković o umjetnosti i ljudskoj prirodi

Samostalna izložba radova vizuelnog umjetnika Miroslava Šukovića, pod nazivom 'Coincidentia oppositorum', može se pogledati u galeriji hotela 'Crowne Plaza Podgorica' do 16. aprila. Kroz slike i crteže, Šuković istražuje granicu između stvarnog i imaginarnog, gradeći introspektivne prizore u kojima se prepliću simbolika, unutrašnji doživljaj i suprotstavljeni likovni elementi.

Šukovićevi radovi, prepoznatljivi po naglašenoj liniji, dramatičnom odnosu crvene i crne boje i emotivnom naboju, otvaraju prostor za lično tumačenje posmatrača i promišljanje o odnosu duha i materije. U intervjuu za Pobjedu, koji smo sa umjetnikom uradili u galerijskom prostoru, Šuković govori o filozofiji svoje umjetnosti, simbolici boja i kontrasta, unutrašnjoj borbi koja prati proces stvaranja, kao i o ulozi umjetnosti u razumijevanju čovjeka, duhovnosti i savremenog svijeta.

POBJEDA: Izložba nosi naziv 'Coincidentia oppositorum', odnosno - jedinstvo suprotnosti. Što za Vas znači taj koncept i na koji način se on reflektuje u Vašim radovima?

ŠUKOVIĆ: Sam naziv izložbe upućuje na filozofski i teološki koncept koji govori o spajanju suprotnosti. Upravo je to i tema kojom se bavim u slikarstvu, ali i način na koji gradim likovni izraz. U radu najčešće koristim dvije ili tri osnovne boje, kao i međusobno suprotstavljene likovne elemente, kako bih naglasio dramatiku i napetost unutar slike.

POBJEDA: U Vašem slikarstvu često dominiraju crvena i crna boja. Kakvu simboliku nose te boje?

ŠUKOVIĆ: Crna je za mene boja mistike i mraka. Sa druge strane, crvena može da simbolizuje krv. Korišćenjem te dvije boje nastojim da na platnu postignem određenu dramatiku i intenzitet izraza.

POBJEDA: Na kakvu dramatiku mislite?

ŠUKOVIĆ: Mislim, prije svega, na ličnu borbu. Sam proces stvaranja za mene je svojevrsna borba sa samim sobom. U središtu mog slikarstva nalazi se čovjek, a ta unutrašnja dramatika, odnosno, sukob između duhovnog i materijalnog, nešto je što me posebno zaokuplja i čime se stalno bavim.

POBJEDA: U savremenom svijetu, da li prevagu odnosi materijalno ili duhovno?

ŠUKOVIĆ: U savremenom svijetu, u kojem dominira brz tehnološki razvoj, čovjek se nalazi u velikom problemu.

POBJEDA: Na što konkretno mislite?

ŠUKOVIĆ: Mislim na to da naša civilizacija, upravo zbog tog ubrzanog razvoja, nažalost ide stranputicom. Pitanje ljudske duše i dalje je velika nepoznanica. Upravo to nepoznavanje duha i duhovnosti predstavlja ozbiljan problem za razvoj civilizacije. Dovoljno je da pogledamo što se dešava na svjetskoj političkoj sceni. Čovjeku, koji se nalazi u takvom svijetu, potrebna je neka vrsta utjehe. Smatram da umjetnost treba da bude upravo to - utjeha čovjeku.

POBJEDA: Koliko u umjetnosti ima prostora za igru?

ŠUKOVIĆ: Mnogo. Rekao bih da je cijelo polje umjetnosti jedna velika igra. Od djece možemo mnogo da naučimo ako posmatramo način na koji se igraju - sa kakvom posvećenošću, iskrenošću i potpunom predanošću ulaze u taj proces. Ako stvaramo na takav način, onda mislim da smo na pravom putu.

POBJEDA: U Vašim radovima čovjek je često u središtu pažnje. Što Vas najviše intrigira u ljudskoj prirodi?

ŠUKOVIĆ: Najviše me intrigira odnos između dobrote i zla. Ljudsko zlo je jedna velika misterija. Kada pogledate čitav univerzum, čovjek je istovremeno nešto vrlo malo i neznatno, a opet i veličanstveno biće. Uprkos svemu, uvijek sam fasciniran ljudskom dobrotom.

POBJEDA: Jednom prilikom ste izjavili da mnogi umjetnici u Crnoj Gori umjetnost doživljavaju kao takmičenje. Da li i dalje tako mislite?

ŠUKOVIĆ: Da, i dalje tako mislim. U svijetu umjetnosti postoji mnogo sujete. Postoji veliki problem samoljublja. Međutim, neko ko zaista stvara kvalitetno neće imati problem da prizna da je i nečiji drugi rad dobar i vrijedan.

POBJEDA: Koliko je važna institucionalna podrška umjetnosti u Crnoj Gori?

ŠUKOVIĆ: Ranije sam imao određenu podršku za pojedine izložbe u regionu, ali mislim da bi institucije morale da pokažu mnogo više posvećenosti i sluha za ljude koji se bave ovim poslom. Ja se uglavnom borim sam i to nije lako. Potrebna je velika posvećenost i iskrena ljubav prema umjetnosti, jer bi u suprotnom vjerovatno veliki broj stvaralaca odustao od samog procesa stvaranja.

POBJEDA: Imamo i umjetnike koji ulaze u politiku. Kako gledate na to?

ŠUKOVIĆ: To je njihova lična odluka i izbor. Mene to ne interesuje. Za mene je miješanje politike i umjetnosti nezamislivo. Ne bih želio da 'prljam' svoju umjetnost politikom.

POBJEDA: Što biste izdvojili kao prednosti, a što kao mane crnogorske likovne scene?

ŠUKOVIĆ: Jedna od najvećih prednosti je bogatstvo različitih izraza. Posljednjih tridesetak godina živimo u prilično teškim okolnostima. Taj pritisak spoljašnjeg života, koji često nije nimalo lagodan, već naprotiv vrlo neprijatan, izaziva snažnu reakciju kod umjetnika. Upravo u takvim okolnostima često nastaju kvalitetne stvari - iz potrebe da se izrazite, da iz sebe izbacite nezadovoljstvo i unutrašnji nemir. Teško je stvarati zaista dobre stvari ako živite potpuno lagodan i bezbrižan život.