Sjećanje na Mihaila Kalanjškova: Legenda koja je promijenila svijet oružja
Na današnji dan, 23. decembra, sjećamo se Mihaila Kalanjškova, genijalnog konstruktora oružja koji je ostavio neizbrisiv trag u istoriji. Njegova najpoznatija kreacija, automatska puška AK-47, postala je simbol borbe i konflikta širom svijeta.
0

Mihail Kalanjškov, ruski inženjer i konstruktor oružja, preminuo je 23. decembra 2013. godine u Moskvi, ostavivši iza sebe bogatu i kontroverznu zaostavštinu. Rođen 10. novembra 1919. godine u malom selu Kurji, Kalanjškov je stekao svoje prve vještine u mehanici radeći na željeznici. Njegova strast prema konstrukciji oružja razvila se tokom službe u Crvenoj armiji, gdje je došao do ideje za svoju najpoznatiju kreaciju.
Automatska puška AK-47, dizajnirana 1947. godine, postala je sinonim za borbu i otpor, a njena jednostavnost i efikasnost učinili su je jednom od najrasprostranjenijih pušaka u svijetu. Kalanjškov je često isticao da je njegova namjera bila stvoriti oružje koje će biti lako dostupno vojnicima, a istovremeno pouzdano u najtežim uslovima. Iako je postao simbol ratovanja, on je vjerovao da oružje treba služiti za zaštitu, a ne uništavanje.
Njegova zaostavština nije samo tehnička, već i etička, jer se mnogi pitaju o moralnoj odgovornosti konstruktora oružja. Kalanjškov je tokom godina izjavljivao da se kaje zbog upotrebe njegovih izuma, ali je također bio svjestan da je to van njegove kontrole. I pored toga, njegovo ime ostaje urezano u istoriji kao jedan od najuticajnijih konstruktora oružja svih vremena.
Danas, na godišnjicu njegovog odlaska, važno je prisjetiti se efekata koje je njegova kreacija imala na globalne sukobe i oružane borbe. AK-47 se koristi u mnogim vojskama i grupama širom svijeta, a njegov dizajn i dalje inspiriše nove generacije inženjera. Iako je Kalanjškov otišao, njegov naslijeđe živi, postavljajući pitanja o etici oružja i njegovoj ulozi u modernom društvu.
Pročitaj još
Novo lice crnogorske nauke: CANU dobila nove članove
Na 153. izbornoj sjednici Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, održanoj 23. decembra 2025. godine, izabrani su novi redovni, vanredni i inostrani članovi. Ova promjena donosi nove poglede i ideje u razvoj nauke i umjetnosti u Crnoj Gori.

Slični članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Vladimir Vujović u najužem izboru za NIN-ovu nagradu sa 'Razgovorom s Vješticom'
- Knjiga kao ogledalo savremenog društva: 'Kognicija 2.0' mra Dejana Abazovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






