Sjutra počinje veliki Vasršnji post za pravoslavne vjernike

Vasršnji post, poznat kao Veliki post za pravoslavne vjernike, počinje sjutra, danom koji se u narodu zove Čisti ponedjeljak. Ovaj vjerski period traje četrdeset dana i završava praznikom Vasršenja Isusa Hrista, koji se ove godine obilježava 12. aprila.

Datum početka Časnog posta zavisi od dana kada se slavi najvažniji hrišćanski praznik Vasršenje, a koje pravoslavni vjernici uvijek proslavljaju u nedjelju punog mjeseca nakon proljećne ravnodnevnice, a nakon judejske Pashe. Prva nedjelja posta zove se Čista, a obično se posti strogo, uz posnu hranu pripremljenu bez ulja, sirćeta i drugih začina.

Tokom posta, smjenjuju se sledeće nedjelje: Pačista, Krstopoklona, Srjedoposna, Gluvna, Cvijetna i na kraju Strasna ili Stradalna nedjelja. Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj mu je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vasršenje, jer je vjera u Vasršenje osnov hrišćanstva.

Post predstavlja sredstvo čišćenja i smirenja cjelokupnog ljudskog bića, kako duhovnog, tako i tjelesnog. Osim uzdržavanja od tjelesne hrane, vjernici se uzdržavaju i od buke, trke i svakodnevnih svjetskih navika, kako bi jasnije i pažljivije slušali Božiju riječ, bilo u ličnoj molitvi, bilo na crkvenom sabranju.

Veliki ili Časni post je ustanovljen po uzoru na podvig Spasitelja, koji je, nakon krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona. Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.

Veliki, časni post traje četrdeset dana, do Lazarove subote, a posljednja nedjelja pred Vasršenje, koja se naziva Strasnom sedmicom, dodaje se na ovu Svetu četrdesetnicu, u spomen na Hristova stradanja i Njegovu sahranu.