Muzej savremene umjetnosti Crne Gore nastavlja rad uprkos smanjenju budžeta

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) nastavlja sa radom u punom kapacitetu i bez Savjeta, uprkos smanjenju budžeta za 2026. godinu koji iznosi 1.453.500 eura, što je oko 82.000 eura manje nego 2025. godine. Direktor MSUCG dr Vladislav Šćepanović ističe da će institucija realizovati nacionalne i međunarodne programe, iako su se u javnosti pojavili napisi koji su dovodili u pitanje njeno poslovanje.

Šćepanović je naveo da će za programe i projekte u 2026. godini biti izdvojeno 540.000 eura, što pokriva direktne troškove programa. "Kada se tome pridodaju indirektni troškovi, dolazi se do ukupnog budžeta koji se sagledava kao programski orijentisan", dodao je on. Strateško opredjeljenje Muzeja ostaje jasno, najveći dio sredstava biće usmjeren na programske aktivnosti, produkciju izložbi, međunarodnu saradnju, edukativne programe i predstavljanje Crne Gore na značajnim svjetskim manifestacijama savremene umjetnosti.

Izgradnja nove zgrade MSUCG, koja predstavlja kapitalni projekat od nacionalnog značaja, još uvijek je u fazi planiranja, a trenutna lokacija se koristi kao gradski parking. Šćepanović je rekao da se realizacija projekta suočava sa složenim administrativnim i planskim procedurama, ali je uvjeren da će, nakon završetka svih procedura, Crna Gora dobiti savremen i funkcionalan prostor koji odgovara ambicijama nacionalne institucije savremene umjetnosti.

U ovoj godini, Muzej se oslanja na već uspostavljenu međunarodnu saradnju. Šćepanović je posebno istakao izložbu Sindi Šerman, jedne od najuticajnijih savremenih umjetnica, kao izuzetno značajnu za kulturnu javnost Crne Gore. Planirana su i ostala izložbena dešavanja, uključujući izložbu renomiranog njemačkog umjetnika Maksa Nojmana i svjetski priznatog umjetnika Miroslava Balke. Muzej nastavlja i nacionalni projekat "Crna Gora danas", kojim se stvara platforma za afirmaciju domaće umjetničke scene.

Jedan od strateških prioriteta ostaje predstavljanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu, najznačajnijoj međunarodnoj smotri savremene umjetnosti. Učešće na Bijenalu predstavlja kompleksan i odgovoran projekat nacionalnog značaja, kroz koji se Crna Gora aktivno uključuje u globalni umjetnički dijalog. Šćepanović je najavio da će Crnu Goru na Bijenalu u Veneciji predstavljati projekat Siniše Radulovića i Svetlane Racanović, za čiju pripremu i produkciju je potrebno visok nivo organizacione i profesionalne odgovornosti.

Na kraju prošle godine, Državna revizorska institucija (DRI) dala je negativno mišljenje o usklađenosti poslovanja Muzeja sa propisima za 2024. godinu. Šćepanović je objasnio da je mišljenje na finansijski izvještaj uslovno, dok se negativno mišljenje odnosi na usklađenost poslovanja. DRI nije utvrdila nezakonito trošenje sredstava, već su preporuke odnosile na proceduralne aspekte i jačanje unutrašnjih kontrola. Muzej je, kako kaže, u potpunosti sarađivao sa revizorima i očekuje da će do 31. marta realizovati većinu preporuka.

Šćepanović se osvrnuo i na pitanje Savjeta ustanove, naglašavajući da MSUCG trenutno funkcioniše bez ovog tijela, ali da se operativne i programske aktivnosti odvijaju nesmetano. Tražili su sjednicu Savjeta, ali je predsjednik podnio zahtjev za razrješenje. Očekuju da će Ministarstvo kulture i medija u najkraćem roku riješiti pitanje formiranja novog Savjeta.

Šćepanović je naglasio da su sve odluke donošenje u skladu sa Zakonom o kulturi i internim aktima, te da je Muzej otvoren za sve nadležne institucije i da je institucionalni dijalog primjereniji od javnih polemika. Očekuje da će pitanje formiranja novog Savjeta biti riješeno u razumnom roku, iako ne postoje zakonski rokovi za to.