CNP inkluzivna praksa: 'Šćeri moja' uz prevod na znakovni jezik

Crnogorsko narodno pozorište je juče izvelo predstavu 'Šćeri moja', koja je nastala po tekstu Maje Todorović i u režiji Ane Vukotić, uz prevod na znakovni jezik. Ovaj značajan događaj omogućio je osobama s oštećenjem sluha da prvi put u potpunosti prate predstavu zahvaljujući prevodiocima Tijani Mijušković i Leonori Pajković, dok je obezbijeđen i titl na engleskom jeziku.

Ovaj projekat jasno pokazuje da nacionalni teatar prepoznaje potrebe ove kategorije građana i njihovo pravo na ravnopravan pristup umjetnosti. 'Šćeri moja' je druga predstava u CNP-u koja se izvodi uz prevod na znakovni jezik, nakon predstave 'Bladi Mun' rediteljke Ane Đorđević.

Direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić istakao je da je ovo važan korak ka dosljednoj realizaciji inkluzivne politike nacionalnog teatra. 'Na ovaj način ponovo potvrđujemo da je dostupnost naših predstava svim građanima Crne Gore kontinuirana opredijeljenost nacionalnog teatra, uz stalno nastojanje da budemo primjer progresivne i društveno odgovorne institucije koja stalno proširuje modele pristupačnosti', rekao je Subotić.

Rasprodate ulaznice svjedoče o stalnoj popularnosti predstave, kao i o velikom interesovanju osoba s oštećenjem sluha za kulturne sadržaje koji su im sada postali dostupni.

Predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković je istakao da je predstavu razumio u potpunosti i pohvalio ovaj projekat kao dobru praksu koju bi trebalo da slijede i druge institucije kulture. 'Doživio sam pun utisak predstave, pogotovo zato što sam sve vrijeme povezivao radnju sa znakovnim jezikom. Ovo je prvi put da se ovakav projekat sprovodi u Crnoj Gori i od izuzetnog je značaja za nas', rekao je Mijušković.

Tijana Mijušković, jedna od prevoditeljki, naglasila je da prevođenje na znakovni jezik zahtijeva punu koncentraciju i biranje opisnih termina. 'Nije bilo teško, nije bilo naporno. Bilo nam je zadovoljstvo što možemo da učestvujemo u ovakvom projektu', kazala je Mijušković, dodajući da su gluva i nagluva lica u Crnoj Gori jedna od najviše diskriminisanih grupa osoba s invaliditetom, prvenstveno zbog nedostatka zakona o upotrebi znakovnog jezika.