Pećina nad Vražjim firovima: Speleološki dragulj Crne Gore

U srcu Đalovića klisure, iznad Vražjih firova, nalazi se jedan od najvećih speleoloških sistema u Crnoj Gori. Pećina nad Vražjim firovima, poznatija kao Đalovića pećina, skriva nevjerovatne dvorane, podzemna jezera i spektakularne pećinske ukrase, oblikovane hiljadama godina.

Iako je najduža pećina u Crnoj Gori i jedna od najznačajnijih na Balkanu, njene ljepote su još uvijek skrivene od šire javnosti. Prema riječima speleologa Željka Madžgalja, otvaranjem dijela pećine javnosti bi se omogućila kontrolisana turistička posjeta ovog jedinstvenog speleološkog sistema.

Pećina se ponosi jezerom dugim 220 metara i stalagmitima, od kojih jedan doseže visinu šestospratnice. Najveća dvorana ove pećine je veličine fudbalskog igrališta, dok najduži kanal doseže čak pet kilometara. Madžgalj ističe da je zvanični naziv ovog objekta Pećina nad Vražjim firovima, dok je ime Đalovića pećina sve više u upotrebi, vjerovatno zbog njegove lokacije.

Do ove prirodne ljepote nije lako stići, a glavni ulaz se može doći iz sela Đalovića, preko Koritske visoravni i od sela Podvrh. Dužina pješačke staze je oko tri kilometra, a pristup je težak i traje oko dva sata.

Ozbiljnija istraživanja pećine započela su šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je rađen idejni projekat hidroelektrane na Uvcu. Istraživanja su kasnije potvrdila postojanje značajnih podzemnih kanala, a speleološka istraživanja su se nastavila kroz saradnju sa češko-poljskim ekspedicijama.

Pećina nad Vražjim firovima duga je nevjerovatnih 20.150 metara i smatra se jednom od najljepših u Evropi. Njena unutrašnjost je oblikovana hiljadama godina, a svaki kutak krije posebne ljepote – od visokih stalagmita do svjetlucavih kristala.

U pećini se nalaze brojne dvorane, a svaka od njih nosi svoju jedinstvenu priču. Dvorana Veliki brat ima dimenzije fudbalskog igrališta, dok dvorana Katedrala ponosno uzdiže najveći stalagmit Monolit, čija visina doseže 18 metara.

U dubini krškog podzemlja priroda je oblikovala kompleksan sistem voda i jezera, a speleologija u ovom području je još uvijek u razvoju. Madžgalj napominje da su brojne vrste endemske za pećinu, a istraživanja su još uvijek u toku.

Iako Crna Gora ima samo jednu pećinu otvorenu za turiste, Lipsku pećinu, Madžgalj smatra da postoji prostor za razvoj speleološkog turizma kroz edukativno-avanturističke ture. Trenutno, posjeta Pećini nad Vražjim firovima je moguća samo za članove speleoloških društava uz prethodnu dozvolu.

Dok se prirodni resursi sve više uključuju u turističku ponudu, očuvanje podzemnih sistema ostaje ključni izazov. Madžgalj upozorava na važnost očuvanja ovih ekosistema i potrebu za pažljivim pristupom prilikom turističke valorizacije.

Pećina nad Vražjim firovima, smještena u blizini Bijelog Polja, čeka svoju šansu da postane dio turističke ponude koja će omogućiti posjetiteljima da dožive njene nevjerovatne ljepote.