Šta dolazi poslije striminga? – Analiza Elija Noama

U svojoj knjizi 'Video 2040: The New MediaTech, AI, and the Next Generation of Media', Eli Noam postavlja kompleksno pitanje o budućnosti medija, istražujući šta dolazi poslije striminga. Knjiga se pojavljuje u trenutku kada je striming postao dominantni način konzumacije medijskih sadržaja, dok se industrija već seli prema novim, imerzivnim formama i tehnologijama.

Noam ukazuje na to da se trenutni poredak stabilizuje, ali da su pred nama izazovi koji će oblikovati budućnost. On naglašava da će odgovori na pitanja o budućnosti medija biti rezultat tehničkih, ekonomskih i institucionalnih tenzija, a ne samo vizionarskih ideja. Kulturna značenja medijskih inovacija su promjenljiva, a industrije se stalno prekonfigurišu oko njih.

Analizirajući dugoročne trendove, Noam se fokusira na ključne komponente poput računske snage i troškova obrade podataka, gradeći empirijsku platformu koja omogućava razumevanje budućnosti medija do 2040. godine. Njegov koncept rasta “bit-bogatosti” povezuje inženjerstvo i kulturu, ističući da jeftiniji i brži bitovi otvaraju nove mogućnosti, ali da usvajanje zavisi od mnogih faktora.

Knjiga je podeljena u nekoliko dijelova, pri čemu prvi dio istražuje istorijsku evoluciju videa, dok drugi dio analizira tehnološke osnove koje bi podržale buduće režime medija. Treći dio se bavi logikom sadržaja, ističući izazove u usvajanju novih formata, dok četvrti i peti dio stavljaju akcenat na vještačku inteligenciju (AI) kao ključni faktor u oblikovanju medijskih ekosistema.

Noam se ne boji da istražuje prepreke koje su dovele do neuspeha 'video sljedeće generacije', ukazujući na visoke troškove i nezrele standarde kao glavne uzroke. On takođe predlaže da AI može biti ključna varijabla koja će promijeniti dinamiku usvajanja medija, pozicionirajući se kao agent koji će omogućiti bolje prilagođavanje korisnicima.

Na kraju, Noamov pogled na budućnost medija nije samo o zameni jednog formata drugim, već o hibridizaciji sadržaja i usvajanju novih tehnologija. On predviđa da će platforme budućnosti biti raznolike, s različitim izvorima prihoda, te se postavlja pitanje da li će industrija evoluirati ka decentralizovanim sistemima ili će se konsolidovati u zatvorene ekosisteme. Njegova analiza ukazuje na to da tržišna moć postaje ključni faktor u oblikovanju kulturne legitimnosti i vidljivosti sadržaja.