Gumna kao dio tradicije Crne Gore i seoskog turizma

Gumna, stogodišnji kameni ukrasi, predstavljaju dio tradicije ne samo hercegnovskog zaleđa, već i cijele Crne Gore i dinarskog predijela. Ove građevine su najraskošnije u selima gdje je bilo teže uzgajati poljoprivredne kulture, a diplomirani arheolog, Željko Starčević, objašnjava kako su se guvna koristila za odvajanje žita od slame. Starčević naglašava da gumna nisu rađena samo iz praktičnih razloga, već su se smatrala i statusnim simbolom.

Ove okrugle kamene utvrde posebno su vezane za ljude koji su emigrirali u Ameriku i koji su se nakon povratka ulagali u izgradnju kuća i guvna. Starčević ističe da se kod crkve Svetog Jovana na Kamenom nalazi jedno od takvih gumna, a pored njihove funkcionalnosti, ona su imala i važnu ulogu u zajednici, kao mjesta druženja i dogovora.

Prema narodnim vjerovanjima, guvna su povezana s noćnim bićima iz mitologije, poput vila i vještica, a postoje i određeni dani kada ih nije preporučljivo posjećivati. U prošlosti su se u guvnima odvajala zrna pšenice, raži i ječma koristeći stoku. Starčević napominje da su se na guvnu donosile važne odluke, a danas ona služe kao dodatni detalj u seoskom turizmu.

Gumna danas imaju značajnu ulogu u seoskom turizmu kao simboli istorije i mjesta za odmaranje. Iako je teško procijeniti njihov broj, malo je njih uništeno, a većina je u dobrom stanju. Starčević ocjenjuje da je važno da guvna žive i da se koristi njihova kulturna vrijednost u promotivne svrhe, dok njihova prvobitna funkcija nije toliko bitna.