Luka Lagator otvorio izložbu povodom 60 godina stvaralaštva

U Modernoj galeriji noćas je održana promocija monografije i otvaranje izložbe radova crnogorskog slikara i karikaturiste Luke Lagatora, u znak obilježavanja 60 godina njegovog stvaralaštva i 80 godina života. Izložba je posvećena Cetinju, ne kao motivu, već kao trajnom stanju svijesti i unutrašnjem pejzažu, gdje se istorija neprestano vraća i pregovara sa sadašnjošću.

Uoči otvaranja izložbe, Lagator je izveo performans pod nazivom 'Sizifov put', vraćajući se jednom od ključnih motiva svog stvaralaštva - Sizifovom kamenu, koji simbolizuje apsurdno djelovanje. Tokom performansa, nosio je na leđima ogroman kamen (kocku) oblijepljen gravurama i fotografijama starog i sadašnjeg Cetinja. Kako ističe, za njega Sizif nije samo mitološka figura, već univerzalna metafora savremenog čovjeka.

„Svako živo biće na planeti je 'Sizif do Sizifa': svi guramo sopstveni kamen uz neko lično životno brdo, sa težnjom da stignemo do vrha, iako nas odatle neminovno čeka novi pad“, naglašava Lagator. U trenutku kada se kamen stropošta niz liticu, za umjetnika to nije poraz, već početak razmišljanja. Silazak niz brdo i povratak po kamen predstavlja prostor tišine i svijesti, vrijeme kada čovjek može promisli o sopstvenom postojanju.

Lagator locira smisao svog performansa u podsticanju publike na razmišljanje i suočavanje sa apsurdom kao neizbježnim dijelom ljudske sudbine. „Postati svjestan apsurda izuzetno je važno, jer se jedino tako sa njim može živjeti“, ukazuje on. Objašnjavajući svoj performans, rekao je: 'Pronio sam ovuda jedan veliki kamen. Donio sam na leđima svoje i naše Cetinje i na taj način upotpunio sliku o ovom podlovćenskom hramu.'

Lagator je izložbu opisao kao „veliku, neuređenu Rubikovu kocku sa rasutim kolorom u prostoru i vremenu“, gdje se odražavaju monohromatski prikazi minulih i sadašnjih vremena u kojima se Cetinje ogleda. „Niko ne može izravnati njene stranice, sputati i po vlastitoj dovesti u red njene kolore“, dodaje on, ukazujući na istorijske izazove koje je grad prolazio.

O monografiji su, pored autora, govorile i istoričarke umjetnosti Ljiljana Zeković i Ljiljana Karadžić, kao i karikaturista Darko Drljević. Veče je upotpunjeno muzičkom tačkom, kamernim nastupom soprana Zorane Latković i gitariste Nikole Pejovića.