Iliri su naši direktni preci: Miško Erak o istraživanju daleke prošlosti

Miško Erak, istaknuti istraživač daleke prošlosti, u svojim djelima istražuje porijeklo ilirskih plemena i njihovu povezanost sa savremenim narodima. Njegove knjige, "Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi" i "Kamena knjiga mrtvih - Stećci Grada Ploča", krunisan su rezultat njegovog petnaestogodišnjeg posvećenog rada.

Erak ističe kako je svaka lokacija koju istražuje, bogata tajnama koje svjedoče o životu kroz milenijume. Njegova posvećenost predjelima Dalmacije, u kojoj su tragovi ilirskih plemena prisutni, omogućila je duboko razumijevanje kulturne baštine. "Igra slučaja koja je rezultirala osobnim prosvjetljenjem", objašnjava Erak, govoreći o svom putu od ugodnog života u Zagrebu do istraživačkog rada na temama drevne prošlosti.

Posebno se osvrnuo na svoje formativne godine provedene u dolini donje Neretve, gdje su mu roditelji često slali kod "baba i didova". Sjećanja na djetinjstvo, kada je igralište predstavljalo prapovijesne gradine, ostavila su snažan utisak na njegov život. Povratak u te prostore, tokom istraživanja zločina iz Drugog svjetskog rata, dodatno je pojačao njegovu vezu s ilirskom prošlošću.

Erak smatra da su Iliri, uprkos nestanku kao naroda, ostavili genetski kod koji preživljava do danas, naglašavajući da je haplogrupa I2a1, koja se povezuje sa Ilirima, najstarija haplogrupa u Europi. "Naši preci su formirali identitet koji je autohtoni i koji se ne može negirati", ističe Erak, govoreći o značaju ilirskog naslijeđa i njegovoj ulozi u današnjem društvu.

Osvrćući se na simpozije o Ilirima koji su se održavali u bivšoj Jugoslaviji, Erak naglašava važnost sjećanja na prošlost kao temelj za budućnost. "Kad narod zaboravi svoju prošlost, zapravo nema ni budućnosti", poručuje. Njegovo istraživanje, uz poeziju Petra Gudelja koju je uključio u svoja djela, donosi novu perspektivu na ilirsku kulturu i njene vrijednosti.