Vrijeme adaptacije i demon nesvodivosti u kulturi Trećeg svijeta

U liberalnom univerzalizmu figuriraju samo one 'light' kulture koje cirkulišu operisane i očišćene, amputirane od svake autentičnosti. U savremenom svijetu političke korektnosti i tolerancije, takve kulture se percipiraju kao višak, nešto što potencijalno uznemirava i dekonstruiše model multikulturalnosti, gdje sve dobija izraz ukoliko se prilagodi normama novog svjetskog poretka.

Antikolonijalističke prakse naglašavaju da se tu radi o posve lažnom univerzalizmu Zapada, koji integrira kulturne sadržaje koje menadžment procjenjuje kao uspješne na tržištu. Efektivno se estetizuje egzotičnost i različitost, nesvodiva drugost. Liberalizam se može smatrati privilegijom određene kulture, u ovom slučaju moderne/zapadne, koja se prema drugim kulturama odnosi kolonijalistički i cenzorski, nametajući svoj režim. U tom smislu, liberalizam postaje 'light' kulturni kolonijalizam.

Šta se, međutim, dešava kada se dekolonijalističke prakse sa kulturama Trećeg svijeta poistovjete iz solidarnosti? Kulture Trećeg svijeta mogu bez moderne zapadne kulture, dok se moderna zapadna kultura ne može zamisliti bez njih. Svaka interpretacija, izlaganje ili teorijska postavka može se smatrati kulturnim kolonijalizmom, bez obzira na to da li se to priznaje ili ne.

Tradicionalne prakse poput incesta, čedomorstva ili kanibalizma su za zapadnu kulturu neprihvatljive, a rijetko se postavlja pitanje estetike modernih praksi poput korišćenja botoksa. U filmu 'Village', posmatra se selo Kovington kao izolovani rezervat, gdje se pojedinci suočavaju s izborom da li će ostati ili napustiti zajednicu. Ovaj izbor, kako se ističe, predstavlja izazov u kontekstu modernog liberalnog društva.

U liberalnom univerzalizmu, slobodan izbor postaje validan jedino kada se pojedinac iskorijeni iz zajednice i njenih pravila, što dovodi do pitanja koliko je taj izbor zaista slobodan. Mnoge kulture i zakoni ostaju nepoznanica zapadnom svijetu, a univerzalnost se često manifestuje kao izraz pojedinačnosti.

Kada se posmatra zakon u Francuskoj koji zabranjuje nošenje hidžaba u sportu, postavlja se pitanje kako zapadna kultura može pretendovati na univerzalnost dok istovremeno isključuje određene kulturološke izraze. Ovaj kontradikcija ukazuje na to da liberalizam često predstavlja simulaciju univerzalnih vrijednosti.

U filmu 'Wanderlust', protagonisti se suočavaju s izazovima života u komuni koja se temelji na slobodi izbora, ali se istovremeno suočavaju s licemjernim pravilima koja ih ograničavaju. Ova komedija ukazuje na to da bez kršenja pravila, zajednica ne može opstati, a liberalni zapadni univerzalizam ne bi mogao tolerisati određene seksualne slobode bez istovremenog nametanja svojih pravila.

U liberalizmu Zapada, autentičnost se tretira kao fundamentalizam, a multikulturalni suživot zahtijeva određeni stepen prilagođavanja. Različite kulture se često 'amerikanizuju' kako bi se probile na tržište, a to dovodi do gubitka autentičnosti. Kultura postaje ideologija poznog kapitalizma, a identitet se doživljava kao diskurzivni konstrukt koji neprestano evoluira.