Od Aspazije iz Mileta do Hipatije iz Aleksandrije: Žene u filozofiji
Ovaj članak istražuje ulogu žena u drevnoj filozofiji, fokusirajući se na figure poput Aspazije iz Mileta i Hipatije iz Aleksandrije. Njihovi doprinosi i uticaj ostavili su neizbrisiv trag kroz istoriju.

Kada želimo nekome da dočaramo drevne filozofe, često nam pada na pamet ćelavi Sokrat kako podučava mlade na suncu ili učeni Aristotel koji drži predavanja među hladnim stubovima hramova. Međutim, žene su takođe uticale na razvoj filozofije, a njihovi glasovi odjekuju kroz vekove. Ovaj članak donosi priče o šest antičkih filozofkinja koje su oblikovale misao svog vremena.
Aspazija iz Mileta, najpoznatija žena u drevnoj Atini, bila je ljubavnica Perikla i učiteljica Sokrata. Njen uticaj bio je toliko značajan da je, prema Sokratovim rečima, ona pisala govore koje je on koristio. Njene misli su zabeležene u Platonovim dijalozima i drugim spisima, što pokazuje njen značaj u filozofskim krugovima.
Klea, sveštenica u Delfima, imala je važnu političku i intelektualnu ulogu. Ona je često pružala savete svetskim vođama, a njeni razgovori sa Plutarhom inspirisali su njegovo delo. Njihovi razgovori o smrti i vrlini ostavili su snažan uticaj na filozofiju tog doba.
Tekla, čija priča dolazi iz ranih hrišćanskih spisa, odlučila je da se okrene filozofiji nakon što je čula Pavlovo propovedanje. Iako se smatra da možda nije postojala, njen lik je inspirisao mnoge žene da se posvete filozofiji.
Sosipatra je bila uspešna učiteljica u neoplatoničarskoj tradiciji, poznata po svojim predavanjima. Prema Eunapijevoj biografiji, ona je bila cenjenija od svojih muških kolega, a njena predavanja ostavila su snažan uticaj na učenike.
Makrina mlađa iz Kapadokije, kao najstarija od desetoro dece, postala je ključna figura u porodici, vodeći je ka uspehu. Njena mudrost i filozofska razmatranja, zabeležena u delima njenog brata, ostavili su dubok trag u filozofiji.
Hipatija iz Aleksandrije, poznata po svojoj dramatičnoj smrti, bila je istaknuta neoplatoničarska učiteljica čija su dela iz matematike i astronomije bila priznata širom sveta. Njeni učenici, uključujući hrišćanskog episkopa Sinezija, razmenjivali su sa njom misli o filozofiji i matematičkim instrumentima.
Ovaj prikaz mudrosti antičkih žena ne samo da proširuje našu percepciju istorije, već i podseća na važnost njihovog doprinosa filozofiji. U savremenom svetu, gde se filozofija često smatra neizbalansiranom disciplinom, važno je uključiti i glasove žena iz prošlosti, kao što su Aspazija i Hipatija, kako bismo obogatili našu misao.
Vanja Radovanović: O smirenosti i životnim odabirima
Vanja Radovanović govori o svojim životnim preferencama i osobinama koje cijeni kod drugih. Njegove misli o super moćima otkrivaju zanimljive aspekte njegove ličnosti.
Slični članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Vladimir Vujović u najužem izboru za NIN-ovu nagradu sa 'Razgovorom s Vješticom'
- Knjiga kao ogledalo savremenog društva: 'Kognicija 2.0' mra Dejana Abazovića
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






