Pitanje crnogorskog jezika: Istorijske i savremene dileme

U Crnoj Gori se ponovo pokreće pitanje identiteta kroz prizmu jezika, koji je bio tema brojnih kontroverzi u prošlosti. Ovaj članak analizira istorijski kontekst i savremene političke pritiske vezane za naziv jezika koji se koristi u zemlji.

0
Pitanje crnogorskog jezika: Istorijske i savremene dileme

U Crnoj Gori je u poslednje vreme tema jezika postala predmet žestokih rasprava, posebno oko imena jezika koji se koristi kao službeni. Istoričari i lingvisti ukazuju na to da nijedan narod nije samovoljno promenio ime svog jezika, niti je to ikada učinila vlast protiv volje svog naroda. U Crnoj Gori, međutim, došlo je do pokušaja preimenovanja jezika, što je izazvalo brojne kontroverze.

Narodna istorija pokazuje da su se različiti narodi tokom vekova suočavali sa raznim izazovima, uključujući i promene jezika i identiteta. U Crnoj Gori, početkom 21. veka, došlo je do pokušaja da se srpski jezik preimenuje u crnogorski, što je izazvalo duboke podele unutar društva. Kao što se navodi, „to je jedinstveni slučaj u Evropi gde je voljom jedne političke grupacije došlo do preimenovanja jezika protiv volje većine njegovih govornika“.

Crnogorski etno-nacionalisti, koji se nazivaju liberalima i demokratama, opravdavaju ovu promenu potrebom za „zaokruženjem identiteta“ Crne Gore i Crnogoraca. Međutim, mnogi smatraju da je ovaj potez ideološki konstrukt koji ne može predstavljati autentičan identitet naroda. Kako se ističe, „jezik je nesumnjivo tačka identiteta svakog naroda, ali crnogorski jezik kao ideološki koncept ne može biti nosilac identiteta Crnogoraca“.

U ovom kontekstu, postavlja se pitanje da li je parlament imao pravo da odlučuje o imenu jezika bez šireg naučnog i društvenog konsenzusa. Prema mišljenju stručnjaka, „parlament nije imao legitimitet da odlučuje o jeziku bez prethodne rasprave unutar naučne zajednice“. Ističe se da je srpski jezik oduvek bio jezik koji se govorio i pisao u Crnoj Gori, a njegovo ime nikada nije bilo predmet rasprave osim u periodima okupacije.

U zaključku, pitanje imena jezika u Crnoj Gori ostaje sporno, sa dubokim posledicama po identitet naroda. Preimenovanje jezika u crnogorski, koje je sprovedeno u parlamentu, dovelo je do dodatne polarizacije i stvaranja dva identiteta unutar istog naroda. Razgovor o jeziku i identitetu se nastavlja, dok se mnogi pitaju da li će ikada doći do pomirenja između ovih suprotstavljenih strana.

Pročitaj još

Film 'Planina' osvojio nagradu na Sundance festivalu

Crnogorsko-srpski dokumentarni film 'Planina' osvojio je nagradu žirija na prestižnom Sundance festivalu. Ova nagrada predstavlja veliko priznanje za rad reditelja Biljane Tutorov i Petra Glomazića.

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.