Održan međunarodni naučni skup o Bitci na Fundini

U Podgorici, 9. septembra, u Kuslevovoj kući, održan je međunarodni naučni skup „Bitka na Fundini (1876) i njeno nasljeđe: Balkanski izazovi i međunarodni uticaj Velike istočne krize“. Ovaj skup je bio posvećen Bitci na Fundini iz 1876. godine i njenom istorijskom nasljeđu, sa fokusom na prilike na Balkanu, međunarodne odnose tokom Velike istočne krize i značaj očuvanja kulture sjećanja.

Organizatori skupa su bili JU Muzeji i galerije Podgorice i Istorijski institut Crne Gore, uz organizacioni odbor koji su činili mr Branko Vuković, dr Žarko Leković, dr Radenko Šćekić, dr Filip Vučetić i Aleksandar Mugoša. Uvodničar skupa bio je Boris Spalević, zamjenik gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, koji je istakao značaj očuvanja istorijskog nasljeđa i kulture sjećanja. „Fundina nije samo događaj iz prošlosti. Ona je dio našeg identiteta i nasljeđa koje imamo obavezu da sačuvamo za generacije koje dolaze. Naša dužnost je da o svojoj istoriji govorimo kroz činjenice, nauku i poštovanje prema ljudima koji su je stvarali. Ko čuva svoje istorijsko pamćenje, čuva i svoj identitet“, poručio je Spalević.

Skup je okupio istaknute istoričare, istraživače i predstavnike institucija kulture i nauke, među kojima su bili prof. dr Aleksandar Rastović, dr Žarko Leković, dr Filip D. Vučetić, dr Radenko Šćekić, mr Branko Vuković, mr Božidar Denda, mr Ljubomir Z. Popović, mr Petar Lekić, dr Budimir Aleksić, Danilo Spaić, MA, mr Perivoje Popović i Aleksandar Mugoša. Tokom skupa govorilo se o međunarodnim odnosima uoči Velike istočne krize, položaju Crne Gore između velikih sila, diplomatiji malih država, strateškom značaju crnogorskog fronta, operacijama Crnogorske vojske i samoj rekonstrukciji toka Bitke na Fundini. Posebna pažnja posvećena je vojvodi Iliji Plamencu, Kučima i vojvodi Marku Miljanovu u djelima stranih putopisaca, kao i očuvanju i muzealizaciji kulture sjećanja na Fundinsku bitku.

Skupu su, pored brojnih stručnjaka, prisustvovali i građani Kuča zainteresovani za ovu temu, što je pokazalo da Fundina i danas ima posebno mjesto u istorijskom pamćenju ovog kraja. „Na nama je da ono što su nam prethodne generacije ostavile ne prepustimo zaboravu. Fundina mora ostati dio našeg kolektivnog pamćenja, ali i tema o kojoj će se govoriti odgovorno, kroz nauku i činjenice“, zaključio je Spalević.