Preminula japanska umjetnica Jajoi Kusama, poznata po halucinacijama u umjetnosti
Jajoi Kusama, cijenjena japanska avangardna umjetnica, preminula je u 97. godini. Poznata je po radovima prekrivenim tačkama i instalacijama sa ogledalima, a svoje halucinacije je pretvarala u umjetnost.

Jajoi Kusama, cijenjena japanska avangardna umjetnica koja je svoje halucinacije pretvarala u djela - od živopisnih slika prekrivenih tačkama i skulptura bundeva do instalacija sa beskonačnim ogledalima - preminula je u 97. godini. Kusama je otvoreno govorila o problemima sa mentalnim zdravljem, navodeći da je još od djetinjstva imala vizije i halucinacije bljeskova svjetlosti, tačaka i cvijeća.
Preminula je u bolnici 14. avgusta, saopštio je Muzej Jajoi Kusame, dodajući da je nastavila da slika sve do posljednjih dana. Uzrok smrti nije saopšten. Rođena je 22. marta 1929. godine u gradu Macumotu, u centralnom Japanu. Imala je teško djetinjstvo obilježeno porodičnim sukobima, a govorila je da ju je preplavljivao strah i da je svakodnevno željela da umre.
„Ono što me je spriječilo da okončam život bili su crtanje i stvaranje umjetnosti. To se nikada nije promijenilo. Zahvaljujući tome što sam otkrila ljubav prema umjetnosti, uspjela sam da preživim i nastavim da živim do danas“, rekla je 2014. u intervjuu za japansko izdanje magazina Vog.
Tokom školovanja, mentor joj je bio japanski slikar Kakei Hibino, a kasnije je upisala Kjotsku opštinsku školu za umjetnost i zanate, gdje je izučavala tradicionalno japansko slikarstvo. Frustrirana ograničavajućom prirodom japanskog društva, Kusama je 1957. otišla u Njujork, gdje je brzo stekla ime izlažući slike sa motivima mreža i meke skulpture, organizujući performanse oslikavanja tijela i hepeninge u znak protesta protiv rata u Vijetnamu.
Njeno mentalno zdravlje se pogoršalo i 1973. godine vratila se u Japan. Četiri godine kasnije, dobrovoljno je otišla u psihijatrijsku bolnicu, u kojoj je nastavila da živi, dok su je svakog jutra vozili do njenog obližnjeg ateljea. Kako je njena slava rasla, međunarodne izložbe privlačile su ogroman broj posjetilaca, a njena djela dostizala su visoke cijene. Jedna njena slika, "Untitled (Nets)" iz 1959. godine, prodata je 2022. za 10,5 miliona dolara.
Komentari
Film „Oče naš“ Gorana Stankovića: Kada moć preraste u nasilje
Film „Oče naš“ Gorana Stankovića istražuje zloupotrebu moći kroz priču o svešteniku koji prelazi granicu između pomoći i nasilja. Ova aktuelna tema postavlja pitanja slobode i odgovornosti.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





