Pokušaj cenzure govora Dragana Mićanovića na Filmskom festivalu

Povodom pokušaja cenzure govora glumca Dragana Mićanovića na otvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom, nakon čega je on odlučio da ne održi govor, izražavamo najoštriju osudu gušenja kritičke riječi i pritisaka na umjetničku slobodu. Nepojmljivim postupkom Ministarstva kulture i medija i hercegnovskih lokalnih vlasti nanesena je sramota i Filmskom festivalu sa tradicijom dužom od tri decenije i Crnoj Gori - navodi se u saopštenju građanskih aktivistkinja i nevladinih organizacija.

Saopštenje potpisuju građanske aktivistkinje Jovana Marović, Dina Bajramspahić, Paula Petričević, kao i Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava, Milena Popović-Samardžić iz NVO Ipso Facto i Maja Raičević iz Centra za ženska prava. U saopštenju se ističe da javno finansiranje kulturne institucije ne daje pravo vlastima da zloupotrebljavaju svoju moć i unižavaju sadržaj i program festivala time što dopušta samo politički podoban govor na njegovom otvaranju.

„Upravo suprotno, javne institucije treba da ohrabruju dijalog i raznovrsnost mišljenja o našoj stvarnosti, onako kako to čine i filmovi u festivalskoj selekciji. Ukazujemo da je ovo, nažalost, dio šire prakse u kojoj Ministarstvo kulture i medija ne služi kao štit umjetničke slobode i razvoja stvaralaštva, već kao instrument za podilaženje uskopartijskim interesima i diktatima vladajuće strukture“, ističe se u saopštenju.

Kako su navele, „posljedice trpi čitavo društvo: od uskraćivanja podrške autentičnim projektima, marginalizacije nezavisnih stvaralaca, kontroverznih dodjela prestižnih nacionalnih nagrada, targetiranja kritički orijentisanih medija do ograničavanja kritičke misli“. Novi pokušaj cenzure predstavlja ozbiljan znak institucionalnog pritiska na slobodu umjetničkog izražavanja. Umjetnost je kroz istoriju bila i ostala bastion slobode, prostor bunta, individualnosti, nepristajanja na granice i beskompromisnog preispitivanja društvene realnosti.

Najočigledniji pokazatelj posrtanja jedne vlasti jeste trenutak kada ona počne da postavlja granice kulturi i umjetnicima. Poražavajuće je da se ovakva praksa sprovodi u Crnoj Gori u 2026. godini koja se javno diči evropskim vrijednostima i najavljuje skori ulazak u Evropsku uniju, dok se ponaša po autoritarnim modelima koji su suprotni temeljima te iste EU – slobodi izražavanja, pluralizmu i zaštiti nezavisnosti kulturnog stvaralaštva.

„Privrženost evropskim vrijednostima se ne dokazuje birokratskim izjavama, već stvarnom spremnošću da se promisli o drugačijem mišljenju i otvori vidik za nove perspektive. To bi trebale biti vrijednosti i hercegnovskog filmskog festivala, čije univerzalne vrijednosti ovoga puta nijesu bile ispoštovane. Tražimo da se polože računi javnosti i objasni ko stoji iza zabrane - da li je to bila odluka samog Ministarstva kulture i medija, lokalne uprave, premijera ili Vlade?“, ističe se u saopštenju.

U saopštenju se naglašava da je Dragan Mićanović, u govoru koji mu nije dozvoljeno da izgovori, htio da ukaže na porast nasilja u Srbiji, čije su žrtve bili i studenti i profesor Fakulteta dramskih umetnosti, na izostanak finansiranja filmske umjetnosti i na ono što je nazvao „sistematskom eliminacijom slobodnomisleće scene“. On je želio da time ukaže na nepravde koje vidi oko sebe, isto kao što je to uradio i Šekspir u svom Sonetu 66, koji Mićanović, inače, spektakularno izvodi.

Mićanovićeva poruka, data na temelju iskustva, je univerzalna - to je poruka o pravu ljudi na život, na dostojanstvo i na slobodu umjetničkog stvaralaštva. Istim tim temama se bave i filmovi ovogodišnjeg programa festivala u Herceg Novom koji govore o stradanjima na Kosovu, u Srebrenici, Palestini. Uskraćivanje prava umjetniku da na otvaranju takvog festivala progovori o stanju u kome se nalaze umjetnici u njegovoj državi je besmisleno i neprihvatljivo suprotstavljeno duhu tog kulturnog događaja“, ističe se u saopštenju.

Filmski reditelj i nekadašnji selektor Filmskog festivala u Herceg Novom Sead Šabotić na svom Fejsbuk profilu izjavio je da mu je žao što je Dragan Mićanović u Herceg Novom doživio neprijatnost. „Ako se potvrdi da je njegov govor bio razlog zbog kojeg mu nije omogućeno da otvori festival već je to morala da uradi gospođa ministarka, onda je posebno groteskna pomisao da Demokrate iz Crne Gore osjećaju potrebu da od Dragana Mićanovića 'odbrane' Srbiju, Aleksandra Vučića ili bilo koga drugog. Taj govor, kao ni većina govora sa festivalskih pozornica, vjerovatno ne bi promijenio svijet, još manje uticao na promjenu režima u Srbiji. Ali upravo u tome i jeste stvar. Pravo umjetnika da sa pozornice kaže ono što misli nije pitanje političke efikasnosti njegovih riječi. To je pitanje njegove etike, estetike, profesionalnog integriteta i, konačno, elementarnog dostojanstva festivala koji ga je pozvao da tu pozornicu zauzme“, kazao je Šabotić.

On je naglasio da su istorija i politička praksa ove zemlje, nažalost, mnogo puta pokazale jedan paradoks. „U Crnoj Gori su se često sa posebnom strašću branili upravo najdevijantniji oblici srpske politike. Počevši od devedesetih naovamo. Ukoliko se ispostavi da je tako bilo i ovoga puta, biće to još jedna epizoda u toj neobičnoj i prilično tužnoj tradiciji“, ocijenio je Šabotić.

On je istakao i da je, ako želimo da Filmski festival Herceg Novi preživi, potrebno mnogo više od utvrđivanja ko je pročitao jedan govor, kome je taj govor zasmetao i ko je odlučio da ga publika ne čuje. „Potrebno je otvoriti ozbiljno pitanje modela upravljanja festivalom, njegove umjetničke autonomije, načina izbora ljudi koji ga vode, kompetencija njegovih tijela, programskog identiteta i dugoročne strategije“, kazao je Šabotić.

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša, tokom jučerašnje sjednice Skupštine, pomenuo je Herceg Novi kojeg je nazvao 'gradom cenzure i betoniranja mora'. „Vidite šta se dešava u Herceg Novom, ako su tačne informacije, ali o njima niko neće ništa da kaže. Imate jednog uglednog glumca koji je glumio u brojnim predstavama u Crnogorskom narodnom pozorištu i koji je sjajan glumac. Čekam i ministarku kulture i predsjednika Opštine da kažu da li je to tačno. Ako je to tačno, to je zastiđe jer je to klasična cenzura. Umjetnost nije oivičena granicama države. Sjećate li kada su spalili lutku Nikolaidisa, tada su isti oni govorili da je to izraz kreativnosti organizatora festivala“, kazao je Mugoša.

Lider DNP-a Milan Knežević upitao je Mugošu koja je to umjetnička sloboda da čovjek dođe i otvori Hercegnovski filmski festival tako što će da napada vlast u drugoj državi. „Je li on politički subjekt u Crnoj Gori? Je li on poslanik u Crnoj Gori? Da li se on nalazi na nekom skupu opozicije koja organizuje festival u drugoj državi? Kakve veze ima Hercegnovski filmski festival sa izborima u Srbiji? Pročitao sam govor gospodina Mićanovića i moram vam reći da je to zastiđe i skandal. Da sam bio tamo, a da je on čitao taj govor, ja bih napustio festival. Zašto bi mi slušali glumca koji će da napada režim u Srbiji? Nije pošteno. To nema veze sa umjetničkim slobodama, tu nije ni pričao ni o filmu, nego je imao klasičan politički govor. Svaka čast predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću što mu nije dozvolio da održi taj govor. Ako je i Vujović u tome učestvovala, čestitam i njoj. Treba umjetnost odvojiti od politike“, kazao je Knežević.

Crnogorski PEN centar najoštrije osuđuje čin cenzure kojim je glumcu Draganu Mićanoviću zabranjeno da govori na otvaranju 39. Filmskog festivala u Herceg Novom. Podsjećaju da je „ministarka Tamara Vujović, koja je festival potom bez najave otvorila uz obrazloženje o 'nepredviđenim okolnostima', ista ona ministarka koja je u julu, kada je Srbija proćerala novinara Petra Komnenića, odbila da se oglasi uz obrazloženje da reakcija premijera 'obuhvata sve članove Vlade i da je to stav države'.“

„Primijenimo li njen sopstveni kriterijum, dolazimo do paradoksa koji bi bio komičan da nije sraman: umjetniku je zabranjeno da govori kako bi se zaštitio predsjednik države u kojoj ministarka ne radi, a sa ceremonije je prije početka otišao premijer države u kojoj radi, dok je ona za govornicom ostala sama, braneći stav koji nije stav države Crne Gore, nego kabineta u Beogradu. Samim tim, ministarka koja, sudeći po sopstvenim postupcima, više ne zna u kojoj je državi ministarka, ne može ostati ministarka ni u jednoj. Crnogorski PEN centar zato poziva Tamaru Vujović da podnese ostavku ili premijera Milojka Spajća da je smijeni“, poručili su oni.

Kažu kako „ne treba dodatno objašnjavati da ukoliko premijer, koji je napuštanjem festivala pokazao da iza ovog čina ne stoji, odluči da ministarku ipak zadrži, njen čin naknadno potpisuje“. Crnogorski PEN centar zahtijeva da Ministarstvo uputi javno izvinjenje Draganu Mićanoviću, te da se utvrdi puna politička odgovornost za štetu nanešenu ugledu Crne Gore.