Rokenrol u Nikšiću: Festivali opstaju, bendovi nestaju

Nikšić je decenijama bio prepoznat kao grad rokenrola, sa scenom koja je njegovala kvalitet i autorski izraz rijedak za grad te veličine. I dok se nekolicina starijih bendova i dalje trudi da održi taj imidž, djeluje da se nova generacija rok izvođača, ali i publike, praktično ne pojavljuje.

Petar Šundić, organizator Bedem festa, podsjeća da je prvo izdanje te manifestacije, održano 2010. godine, okupilo više od 70 lokalnih muzičara. „Već treće izdanje Bedem festa za dvije noći okupilo je 27 autorskih bendova“, rekao je Šundić za portal RTNK. Petnaestak godina kasnije, situacija na nikšićkoj rok sceni je potpuno različita.

Vasilije Savović, bubnjar lokalnog sastava Off Duty, ističe da su u našem gradu trenutno aktivna samo dva autorska benda – oba sa oko 20 godina staža. „Ne znam da li ću nekoga zaboraviti, ali čini mi se da su danas u konkretnim bendovskim formacijama aktivni još samo Punkreas i Off Duty. Ne vidim nove mlade bendove, ili, što bi bila bolja varijanta, možda još nisu konkretizovali rad kroz objavljivanje pjesama“, precizirao je Savović.

Šundić navodi da je Bedem fest, u saradnji sa organizatorima Lake festa, prošle godine kroz posebni konkurs pružio šansu mladim izvođačima. „Ali recimo samo to da se na konkurs prijavio jedan jedini bend iz Nikšića. Ukupno gledano, imali smo devet prijava iz čitave Crne Gore kada je riječ o rok sceni“, istakao je Šundić.

Prije samo desetak godina, sastavi poput DST-a i Autogenog treninga redovno su punili koncertne prostore u Nikšiću, ali i većem dijelu Crne Gore. O tome svjedoči i video zapis sa svirke DST-a 2015. godine kraj Krupca. Pojedini muzičari ipak ne misle da je stanje na sceni loše.

Đorđije Njunjić, bubnjar Punkreasa i Mučina, ali i rok novinar, naglašava da treba biti zadovoljan dok god postoji autorski rad i izraz u pop kulturi kao najširem pojmu. „Moramo rokenrol uzimati u širem kontekstu obima države i tržišta, zastupljenosti kulture u medijima. Kroz moje bavljenje muzikom, što kroz bendove, što kroz rok portal Mulj, rokenrol uglavnom postaje underground u svim državama. Ali, za razliku od perioda kada je bio mainstream, underground scena funkcioniše fenomenalno, okuplja jako kvalitetne i dobre autore koji nemaju apsolutno nikakvu ambiciju da se medijski eksponiraju, a imaju svoju publiku“, ocijenio je Njunjić.

Prema njegovim riječima, Nikšić ima tradiciju umjetničkog izraza koji zalazi i u muziku, pa bi bilo neprirodno očekivati da ga više neće biti. Njunjić dodaje da je uvijek bilo perioda kada je rok bio zastupljen u većoj ili manjoj mjeri jer je to prosto tako.

„Uvijek postoji ta generacijska priča kako je nešto bilo bolje nekada. Izraz i autorstvo su potreba ljudi, a tržišna i komercijalna strana su nešto sasvim drugo, i to treba razdvojiti“, istakao je nikšićki bubnjar. On smatra da je mnogo veći značaj u tome da bendovi ostanu dosledni svom izrazu i putu, uprkos trendovima.

S druge strane, Njunjić kaže da su u velikom problemu veliki festivali jer je samo mali broj bendova u trendu, pa se takvi izvođači obično ponavljaju na muzičkim manifestacijama. „Dok underground okuplja značajnu i odanu publiku, što pokazuju brojni nekomercijalni festivali. Takođe ne vidim neke padove u smislu snimanja muzike. U razgovoru sa vlasnicima studija za vježbanje i za snimanje, ti ljudi imaju konstantno posla. Za laičku javnost, dostupnost i vidljivost tih izdanja je vjerovatno mala, što ne znači pad,“ naglasio je Njunjić.

Bubnjar Vasilije Savović smatra da za kontinuirani i kvalitetan rad u oblasti koja nije primarni izvor prihoda (ili nije uopšte) treba dosta unutrašnje motivacije, tolerancije i vještine upravljanja vremenom, a to nije jednostavno. Kako navodi, Off Duty je opstao 18 godina najviše zbog toga što su svi članovi bili i ostali u dobrim odnosima, pritom dijeleći ljubav prema sličnim muzičkim stilovima.

„Pretpostavljam da je važno i to što muzici i radu benda pristupamo nepretenciozno, bez opterećenja i obaveze prema bilo kome ili bilo čemu, i sve što se desi u smislu snimanja i objavljivanja autorske muzike i nastupa na naše je zadovoljstvo, oblikovano isključivo onako kako mi to želimo“, pojasnio je Savović.

On ipak pretpostavlja da neki drukčiji muzički stilovi, ali i načini komunikacije i druženja, polako preuzimaju dominaciju. „Ne bih da zvučim praistorijski jer to zaista nije bilo mnogo davno, ali naše generacije su se družile i provodile vrijeme na malo drukčiji način, uživo i veći dio sa instrumentima u rukama, a manji sa laptopovima i telefonima. Rok publika u Crnoj Gori nije nestala, ali jeste, u prosjeku, značajno starije dobi nego ranije“, ocijenio je Savović.

Šundić dodaje da izgleda kako rokenrol polako gubi korak sa vremenom i da, nažalost, mnogi ljudi odustaju od tog žanra. “Plašim se da mladi ljudi danas prate neke nove trendove, postoje neki novi žanrovi, sada elektronska muzika osvaja mlađe slušaoce,“ pojasnio je organizator Bedem festa.

Prema njegovim riječima, mladi bendovi imali bi spremnu pozornicu i na nikšićkoj tvrđavi, ali i na drugim lokacijama, ali se prosto ne pojavljuju. “Osim starih bendova, koji su obilježili jedno vrijeme Nikšića, poput Punkreasa kojeg stvarno treba pohvaliti, čini mi se da uopšte nema novih bendova u našem gradu. Isto tako djeluje da se dosta starih bendova ponavlja, možda su ljudi prezasićeni“, kazao je Šundić.

Njunjić smatra da Nikšić i Crna Gora treba da naprave strategiju i plan razvoja kulture u svim segmentima, naročito kroz projekat Evropska prestonica kulture 2030. „Istorijat, uspjehe i ljude ima, kao i renome koji je prepoznat u regionu, i to treba da bude polazna tačka da se osmisle kulturni programi, a prije svega edukacija. Sigurno težak i zahtjevan posao, ali ako se uradi kako treba, benefiti će biti ogromni“, naglasio je nikšićki muzičar.

On se prisjetio početka ovog vijeka, kada je, kako je objasnio, cijeloj njegovoj generaciji dovođenje velikog stranog benda bila misaona imenica, a upravo to se sada dešava, i to na livadi iz Instituta za crnu metalurgiju. „To bi nam tada zaista bilo smiješno, međutim tu smo, i takve događaje treba višestruko koristiti“, rekao je Njunjić.

Sličnog mišljenja je i Šundić, koji dodaje da se u naredne četiri godine mora uraditi dosta u okviru projekta Nikšić 2030 – Evropska prestonica kulture. “Svi volimo svoje festivale, ali treba da dodamo malo drugačiju ponudu. Postoji jedna vjerna publika u našem gradu, ali opet moramo animirati mlade ljude, moramo ih skupljati i uključivati, ne samo kroz festivale. Čini mi se da bi tu mogli Opština Nikšić, Kancelarija Nikšić 2030 i Sekretarijat za kulturu, u saradnji sa organizatorima festivala, da naprave zajednički projekat obnavljanja rok scene u naredne tri-četiri godine”, precizirao je Šundić.

Vasilije Savović ima još jedan predlog – trebalo bi osvježiti festivalski koncept. “Ranije smo u šali pričali da hedlajneri treba da sviraju posle ručka. Sad već kao potpuno dobar koncept vidim da vodeći bend na festivalu treba da bude u predvečerje, a da između „glavnih“ bendova bude domaća podrška”, rekao je Savović. Dodaje da bi te svirke mogle biti čak i kraće, poput predstavljanja od 30 minuta. “Siguran sam da bi to bilo u korist i organizatora i publike i domaćih bendova. Od svirke domaćeg benda u 20 sati, a nekog velikog imena u četiri ujutru nema sreće. Inovacija za veče glasi: tri renomirana benda, između njih dva lokalna ili domaća benda“, zaključio je Savović.