Odlazak Vlatka Gilića, vizionara filmske umjetnosti

Preminuo je Vlatko Gilić, jedan od najznačajnijih reditelja s prostora Crne Gore i Jugoslavije, koji je svojim radom ostavio neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti.

2

Crnogorski i jugoslovenski reditelj Vlatko Gilić, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca s ovih prostora, preminuo je u Beogradu, u 92. godini. Mladen Ivanović, reditelj i kolega, istakao je da je Gilić kroz film tragao za suštinom ljudskog postojanja, stvarajući na raskršću stvarnosti i metafizike.

Gilić, podgorički dječak i beogradski arhitekta, bio je jedini reditelj iz Jugoistočne Evrope kojeg je američki NBC uvrstio među 50 najvećih filmskih stvaralaca u istoriji, uz imena poput Kjubrika, Kurosave i Bergmana. Njegovi kadrovi čuvaju se u njujorškoj MoMA-i, jednom od najznačajnijih svjetskih arhiva.

U svijet pokretnih slika zakoračio je kao scenograf, a Zlatnu arenu u Puli dobio je za scenografiju filma „Provereno nema mina“ (1965). U zajedničkoj režiji sa Predragom Golubovićem snimio je svoj debitantski kratki igrani film „Mala svetlost“ 1966. godine. Njegov rediteljski rukopis bio je nemoguće odvojiti od njegovog arhitektonskog obrazovanja.

Preciznost i geometrijska svedenost u njegovim filmovima služile su kao vizuelni okvir za egzistencijalnu dramu čovjeka u surovim, apstraktnim ambijentima. Gilić je dobio Srebrnog medvjeda na Berlinskom festivalu za film „In continuo“ 1971. godine, kao i dvostruku Grand Prix nagradu u Oberhauzenu.

Film „Kičma“ (1975) uvršten je u glavnu takmičarsku selekciju Filmskog festivala u Kanu 1977. godine. Njegova priznanja uključuju i Grand Prix Beogradskog festivala, Veliku zlatnu medalju na Beogradskom festivalu i Oktobarsku nagradu grada Beograda. Iako je doživio mnoge uspjehe, od 1980. godine nije snimio nijedan film, a njegov posljednji film, „Dani od snova“, snimljen je te godine.

Mladen Ivanović ocijenio je Gilića kao jednog od najvećih stvaralaca rođenih na ovim prostorima, ističući kako su njegovi filmovi uvijek govorili o čovječanstvu, strahovima, nadama i unutrašnjim sukobima. Gilić je također naglasio da bez tajanstvenosti i metafizike nema umjetnosti, jer to čini djelo vanvremenskim.

U jednom od svojih intervjua, Gilić je objasnio kako je njegov ratni užas iz djetinjstva oblikovao njegov rad, posebno film „In continuo“. Ova duboka povezanost s vlastitim iskustvom dala mu je jedinstvenu perspektivu koja se odražavala u njegovim djelima.

Komentari

Pročitaj još

Teorija velikog praska dobila novi spin-off: Kritičari podijeljeni, publika oduševljena

Nova serija 'Stjuart ne uspijeva da spasi univerzum' donosi svjež pristup popularnoj franšizi. Kritičari su podijeljeni, dok publika pokazuje oduševljenje.

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.