Selimir Radulović o pjesmi i molitvi na festivalu "Auto(r) na korzu"
Na festivalu "Auto(r) na korzu" pjesnik Selimir Radulović govorio je o svom stvaralaštvu i značaju pjesme i molitve. Istakao je da su obje srodna nadahnuća koja zahtijevaju blagoslov.

Na književnom festivalu „Auto(r) na korzu“ gostovao je pjesnik Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske i glavni urednik Letopisa Matice srpske. Radulović, autor trinaest pjesničkih knjiga prevedenih na više jezika, govorio je o dva perioda svog stvaralaštva – ranom, prožetom postmodernim traganjem, i zrelom, okrenutom svetootačkoj tradiciji i biblijskoj književnosti.
„Imao sam dva pjesnička života. Jedan koji je trajao do 80-ih godina prošlog vijeka kada je moje stvaralaštvo bilo u znaku postmoderne mozgologije, kako volim da kažem. Nastale su prve knjige, knjiga kritika 'Povoj i članci' i zbirka poezije 'Poslednji dani'. Nakon toga okrenuo sam se jednom vjerodostojnom prostoru pjevanja i mišljenja, prije svega onima koji ništa nemaju, a sve poseduju – tihim sinovima zemlje, kojih svijet nije dostojan“, pojasnio je Radulović.
Govorio je o odnosu pjesme i molitve, opisujući ih kao srodna nadahnuća, dar koji zahtijeva blagoslov. “Sa pjesmom i molitvom čovjek diše, a kad diše, on je živ. U tom smislu sam poistovjetio i pjesmu i molitvu, s tim što mislim da i pjesma i molitva ne nastaju kao plod kontinuiranog rada, već kada ulazite u proces nadahnuća“, istakao je Radulović.
Osvrćući se na položaj poezije danas, smatra da vrijeme u kojem živimo nije naklonjeno pjesnicima, poredeći nekadašnji ugled poezije sa današnjom popularnošću novokomponovane muzike i rijaliti programa. “Pjesnički festivali poput 'Autora na korzu' su dobrodošli, ali ovo nije vrijeme koje je naklonjeno poeziji i pjesnicima. Savremeni čovek se množi i raste brojem, ali ne i ljepotom života“, kazao je Radulović.
Publici je predstavio pjesme iz nove knjige „O krstu, malom, drvenom“. Radulović je i priređivač antologije „Zlatni vek srpskog pesništva“, koja je do sada doživjela tri izdanja, a o njegovom nagrađivanom opusu napisano je više knjiga i naučnih radova.
Komentari
Da li je eliksir firentinskih fratra preteča Koka-kole?
Istraživanje pokazuje da je ljekoviti napitak firentinskih fratra mogao inspirisati Koka-kolu. Otkriveni dokumenti sugerišu vezu između ova dva pića.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






