Fotomonografija 'Ko živi u moru' u Tivtu

U đardinu Muzeja i galerije Tivat sinoć je promovisana fotomonografija 'Ko živi u moru' autora Marka Vrbanića, u izdanju Gradske biblioteke Tivat. Ovim događajem zvanično je otvorena manifestacija Tivatsko književno ljeto 2026.

Vrbanić je gostovao u Radio Suncobranu, gdje je govorio o nastanku knjige, višegodišnjem istraživanju podvodnog svijeta i želji da more približi široj publici. Fotomonografija je nastajala punih osam godina, a, kako kaže autor, sve je počelo iz ljubavi prema moru. 'Ljubav prema moru vodila je kasnije i u radoznalost. Moglo bi se reći da je knjiga nastala iz jednog i iz drugog', kazao je Vrbanić.

Iako nije biolog, upustio se u zahtjevno istraživanje morskih vrsta. Najviše izazova imao je sa algama, morskim travama i mekušcima, zbog čega je sarađivao sa stručnjacima iz Instituta za biologiju mora. 'U početku sam knjigu zamislio drugačije, ali su mi dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić savjetovali da vrste budu predstavljene prema njihovom razvoju. To je značilo da cijelu knjigu moram ponovo da organizujem.'

Inspiraciju je pronalazio na terenu, fotografišući vrste koje je susretao prilikom iskrcavanja ulova ribarskih koća, ali i tokom brojnih boravaka na moru. 'Uvijek bih pronašao nešto novo. Pošto volim fotografiju, sve je nekako spontano krenulo.' Tokom rada i sam je naučio mnogo o podvodnom svijetu. 'Iznenadio sam se koliko organizama postoji, a da za njih nisam znao. Neke stvari sam otkrivao zajedno sa stručnjacima.'

Ističe da knjiga nije namijenjena samo naučnicima, već svima koji vole more. 'Želio sam da ljudi koji svakodnevno borave na moru mogu da prepoznaju vrste na koje naiđu. Zato fotografije imaju veoma važnu ulogu u knjizi.' Fotografisanje pojedinih vrsta nije bilo jednostavno. Najveći izazov predstavljali su glavonošci, jer, kako kaže, svoju ljepotu pokazuju isključivo u prirodnom staništu.

Posebnu pažnju u knjizi posvetio je zaštićenim vrstama i potrebi njihovog očuvanja. Smatra da sve veća potražnja za morskim specijalitetima utiče na smanjenje brojnosti pojedinih organizama. 'Ne moramo baš sve što postoji u moru da probamo. Nekih vrsta danas ima mnogo manje nego nekada upravo zbog velike potražnje.' Knjiga sadrži i niz edukativnih priča koje čitaoce upozoravaju da neznanje može biti opasno i za prirodu i za ljude. Kao primjer navodi priču o dječaku koji je iz neznanja usmrtio ribu zekana, ali i iskustvo sa vatrenim crvom, čiji dodir izaziva veoma neugodne posljedice.

Fotomonografija je objavljena na crnogorskom i engleskom jeziku, kako bi bila dostupna i brojnim strancima koji danas žive u Tivtu. 'Želio sam da i djeca koja ovdje odrastaju, a ne govore naš jezik, mogu da nauče šta su pronašla na plaži i upoznaju bogatstvo našeg mora.' Vrbanić kaže da su prve reakcije čitalaca veoma pozitivne, a posebno mu znače pohvale stručnjaka. 'Ljudi su oduševljeni fotografijama i dizajnom, a posebno mi znači što je dr Aleksandar Joksimović rekao da je uživao listajući knjigu.'

Na kraju razgovora otkrio je da već razmišlja o novom projektu, za koji vjeruje da bi mogao biti jedinstven i u mediteranskim okvirima, ali detalje za sada nije želio da otkriva.