Kampanja 'Ponesi nasljeđe' promoviše kulturno nasljeđe Kotora

Veliko je interesovanje za broševe sa elementima dobrotske čipke, ali i za svilene marame, kravate i lepeze sa motivima Rimskih mozaika, Koronelijeve i Zambeline karte. Posjetioci često biraju predmete koji su laki za nošenje, funkcionalni i vizuelno upečatljivi. Njihova vrijednost je u tome što nijesu samo uspomena, kazala je direktorica Muzeja Dušica Ivetić.

Kulturna baština ne čuva se samo u muzejskim vitrinama, već i kroz predmete koji njene priče prenose u svakodnevni život. Upravo tom idejom vodila se OJU Muzeji Kotor kada je pokrenula kampanju 'Ponesi nasljeđe', pokazujući da suvenir može biti mnogo više od uspomene - može biti sredstvo edukacije, promocije i očuvanja identiteta Boke Kotorske.

Inspirisani autentičnim muzejskim eksponatima nastali su broševi sa elementima dobrotske čipke, svilene marame, kravate i lepeze sa motivima Rimskih mozaika, Koronelijeve i Zambeline karte, replike praistorijskih minđuša i broševa sa lokaliteta Velika i Mala gruda, kao i linija suvenira od recikliranog papira. Svaki od ovih predmeta nosi priču o bogatoj istoriji Kotora i Boke, približavajući kulturno nasljeđe kako turistima, tako i lokalnoj zajednici.

Kampanja 'Ponesi nasljeđe' pokrenuta je 2024. godine sa ciljem da se kulturno nasljeđe Kotora i Boke Kotorske predstavi na savremen način, kroz nosive predmete inspirisane muzejskim eksponatima i nematerijalnom kulturnom baštinom. Istovremeno, cilj je bio i da se pronađe novi način edukacije i komunikacije sa lokalnom zajednicom.

Direktorica Muzeja Kotor Dušica Ivetić za Pobjedu govori o značaju kampanje ističući da suveniri nijesu samo uspomena, već i sredstvo edukacije i promocije jer podstiču interesovanje za istoriju, arheološka nalazišta i tradicionalne vještine poput izrade dobrotske čipke. Snažne priče Ivetić je kazala je da su dosadašnje reakcije turista i lokalnog stanovništva veoma dobre.

- Turistima je važno da suvenir ima jasnu vezu sa mjestom koje su posjetili i da nije generički proizvod koji mogu kupiti bilo gdje. Ispostavilo se i da lokalno stanovništvo ima potrebu za autentičnim predmetima koji svjedoče o identitetu i kulturnom nasljeđu Boke. Dobar muzejski suvenir privlači i domaću i stranu publiku kada je kvalitetno osmišljen i kada prenosi autentičnu priču o mjestu iz kojeg potiče - istakla je Ivetić.

Ona je naglasila da je kampanja ispunila očekivanja i postala prepoznatljiv dio muzejske ponude. - Pratimo interesovanje posjetilaca, reakcije lokalne zajednice, promociju suvenira na društvenim mrežama i njihovu upotrebu kao poslovnih i protokolarnih poklona. Važno nam je da suveniri podstaknu interesovanje za predmet, lokalitet ili vještinu koja ih je inspirisala - rekla je ona.

Svaki suvenir iz kampanje 'Ponesi nasljeđe' inspirisan je autentičnim muzejskim eksponatom. - Biramo eksponate koji nose snažnu priču o Kotoru i Boki i imaju jasan i prepoznatljiv vizuelni identitet - kazala je Ivetić.

Naša sagovornica ističe da je teško izdvojiti jedan suvenir koji se pokazao kao najtraženiji među posjetiocima. - Teško je izdvojiti jedan predmet. Veliko je interesovanje za broševe sa elementima dobrotske čipke, ali i za svilene marame, kravate i lepeze sa motivima Rimskih mozaika, Koronelijeve i Zambeline karte. Posjetioci često biraju predmete koji su laki za nošenje, funkcionalni i vizuelno upečatljivi. Njihova vrijednost je u tome što nijesu samo uspomena. Mogu se koristiti i nositi, a istovremeno ostaju prepoznatljivo povezani sa Kotorom, Risnom, Perastom i Bokom - kazala je Ivetić.

Ona smatra da su jednako važni i estetska privlačnost i edukativnost i funkcionalnost. - Predmet mora biti estetski kvalitetan da bi privukao pažnju, funkcionalan da bi se koristio i edukativan da bi prenosio značenje - rekla je Ivetić.

Prema njenim riječima, suveniri, posebno nosivi, često se koriste i fotografišu. - Tako motiv sa Rimskih mozaika ili element dobrotske čipke dolazi do ljudi koji možda nikada nijesu posjetili naš kraj. Na taj način suvenir promoviše mjesto, zajednicu i priču iz koje je nastao - istakla je Ivetić.

Ona smatra da je veoma važno da kulturna baština izađe iz muzejskih vitrina i postane dio svakodnevnog života. - Savremeni muzej ne treba samo da čuva predmete, već i da stvara nove vrijednosti i veze između nasljeđa i ljudi - rekla je Ivetić.

Među najprepoznatljivijim motivima je lik Hipnosa sa Rimskog mozaika u Risnu. - Hipnos je jedan od najprepoznatljivijih motiva Rimskih mozaika u Risnu i neposredno povezan sa jednim od najvažnijih arheoloških lokaliteta kojim upravlja naša ustanova - kazala je Ivetić.

Koronelijeva karta Boke Kotorske iz XVII vijeka našla je mjesto na lepezama, maramama i drugim predmetima. - Koronelijeva karta svjedoči o tome da je Boka Kotorska bila važan pomorski, trgovački i strateški prostor. Na njoj se zaliv vidi kao mreža gradova, naselja i utvrđenja koja su oblikovala njegovu istoriju. Savremenom posjetiocu karta omogućava da predio koji danas vidi razumije i kao slojevit istorijski prostor duge kulture i trajanja - istakla je ona.

Replike praistorijskih minđuša i broševa sa lokaliteta Velika i Mala gruda posebno privlače pažnju. - Ovom procesu prethodila je digitalizacija vrijednih arheoloških nalaza sa ovih lokaliteta. Replike praistorijskog nakita bile su prvi predmeti kojima smo pokrenuli kampanju 'Ponesi nasljeđe'. Podstakla nas je činjenica da su lokaliteti Velika i Mala gruda i njihov značaj bili slabo poznati lokalnoj zajednici. Upravo su nam ovi predmeti pokazali da suvenirska linija može biti odličan način edukacije. Probudili su veliko interesovanje i omogućili nam da ispričamo priču o pripadnicima praistorijskih zajednica koje su prije oko 5.000 godina živjele na ovom prostoru - rekla je Ivetić.

Dobrotska čipka je jedno od najprepoznatljivijih nematerijalnih kulturnih dobara Boke. Ivetić je kazala da su suveniri doprinijeli da dobrotska čipka bude vidljiva i izvan radionica, izložbi i stručnih programa. - Čipka je tako dobila novu publiku i pojavila se na predmetima koje ljudi mogu da koriste, nose i poklanjaju. Ipak, suvenir sam po sebi nije dovoljan za očuvanje nematerijalnog kulturnog dobra. Očuvanje se zasniva na prenošenju znanja. Zato su za nas najvažniji Škola dobrotske čipke koja se organizuje već pet godina, rad sa čipkaricama, dokumentovanje procesa izrade i uključivanje novih generacija. Suvenir je dio šireg sistema zaštite i promocije. Broš sa elementima dobrotske čipke dobio je 2025. godine priznanje Balkanske muzejske mreže za najbolji muzejski suvenir - istakla je ona.

Komentarišući koliko je zahtjevno prenijeti motive poput Rimskih mozaika ili istorijskih karata na svilu, kravate ili marame, a da pritom zadrže svoju autentičnost, Ivetić je kazala da to zahtijeva pažljivo dizajnersko prilagođavanje formatu, materijalu i namjeni predmeta. - Cilj nije doslovno ponavljanje eksponata, već očuvanje njegovih prepoznatljivih vizuelnih elemenata i jasne veze sa muzejskom pričom - istakla je ona.

Ivetić je pojasnila da dio suvenira nastaje u muzejskoj radionici, posebno predmeti koji se izrađuju u manjim serijama i od materijala koje mogu sami obrađivati. - Za proizvode koji zahtijevaju specijalizovanu opremu i tehnologiju sarađujemo sa zanatlijama i specijalizovanim proizvođačima - istakla je Ivetić.

Pakovanje i prateći tekst su važan dio suvenira. - Uz svaki predmet dolazi kratak i jasan tekst o motivu, eksponatu ili kulturnom dobru koje ga je inspirisalo. Cilj je da kupac, osim predmeta, ponese i novo znanje. Posebnu pažnju posvećujemo i dizajnu pakovanja. Na primjer, za liniju praistorijskog nakita u našoj radionici izrađujemo kutiju koja izgledom asocira na kamen, dok način njenog otvaranja podsjeća na proces arheološkog otkrivanja - kazala je Ivetić.

S obzirom da se dio suvenira izrađuje u muzejskoj radionici od recikliranih materijala, Ivetić je kazala da im je održivost veoma važna. - Razvili smo i posebnu liniju suvenira od recikliranog kancelarijskog papira. Važno je i da predmet bude trajan i funkcionalan. Suvenir koji se dugo koristi održiviji je od predmeta koji se kupi i brzo odbaci - istakla je Ivetić.

Dušica Ivetić je kazala da većina ideja nastaje kroz osluškivanje reakcija zajednice i njenih sugestija. - Smatramo da je takva stalna pažnja ključna za savremene muzeje i njihov odgovor na potrebe zajednice. Dio ideja realizujemo u saradnji sa Opštinom Kotor, koja ima izraženu potrebu za autentičnim protokolarnih poklonima. Naši suveniri često se poklanjaju visokim zvaničnicima, pa na taj način postaju još jedan vid promocije našeg bogatog nasljeđa - istakla je Ivetić.