Skadarsko jezero u stripu "Partizani"

Stripovske table s Virpazarom i Crkvom Svetog Nikole na Vranjini bile su velika avantura za holandske čitaoce, ali i za sve od Surinama do Indonezije. Kulminacija radnje se dešava na brdu Taraboš u okolini divno oslikanog Skadra, gdje se partizani bore s neprijateljima oko Skadarskog jezera, s važnim momentom na Vranjini. Godinama objavljivan i čitan od Surinama i Indonezije, preko Francuske i Španije, do svih skandinavskih zemalja, strip "Partizani" nije izvorno jugoslovensko izdanje, već holandsko. Priča o stripu "Partizani" mora da krene, od svih mjesta, u Aušvicu.

Jedno jevrejsko dijete, čije su roditelje ubili nacisti, putovalo je u plombiranom vozu šest dana do logora. U januaru 1944. jedan od posljednjih jugoslovenskih Jevreja našao se u transportu za logor smrti. Decenijama kasnije, jedan od svega nekoliko hiljada preživjelih iz logora u kom je uništeno više od milion života – pisaće scenario za strip o partizanima u Crnoj Gori! Još jedna važna referenca je autobiografija "Semper idem" pisca, scenariste i dramaturga, logoraškog djeteta Đorđa Lebovića. Prije 27 godina, radio je scenario za taj strip. Preživio je pukom srećom, užasnom igrom slučaja. Sa svega 14 ili 15 godina završio je u logoru – da bi se ubrzo "ušunjao" u zanatlijsku baraku. Svi oni koji su ostali u barakama za djecu bili su uskoro likvidirani.

U radionici, Đorđe je dobio priliku da bude staklorezac. Mijenjajući popucala stakla na objektima logora, sve je vidio: ogromne hrpe, gomile i gomile, hiljade i hiljade bačenih lutaka, igračaka već ubijene djece, "kupatila" u kojima su cijanidom trovane i ubijane stotine hiljada logoraša, operacionu salu doktora Mengelea i knjige povezane u ljudsku kožu. Lebović je upoznao i neke od onih iz "nebeskog odreda" – logoraše koji su bili primorani da učestvuju u spaljivanju drugih logoraša, da bi nakon 90 dana rada i sami bili spaljeni. Krajem rata imao je svega 34 kilograma; bio je izmučen tifusom i zapaljenjem pluća.

Znate li zašto je preživio? Zbog toga što nacisti, suočeni s rapidnom ofanzivom Sovjeta, nijesu imali vremena da pobiju preostale logoraše. Dječak je prebačen na zapad, u Mauthauzen, gdje su ga, u maju 1945, Amerikanci oslobodili. Đorđe, Somborac jevrejskih korijena, pisao je nakon rata scenarije za najpoznatije partizanske filmove Hajrudina Šibe Krvavca, uključujući "Most" (1969), "Partizansku eskadrilu" (1979) i "Valter brani Sarajevo" (1972).

Proslavljeni zagrebački stripocrtač Julio Radilović Jules, koji je bio kustos u beogradskom Muzeju pozorišne umetnosti i osnivač Udruženja dramskih pisaca u Srbiji, bio je ključna figura u stvaranju stripa. Njegovo ključno životno djelo, "Partizani", nastalo je kao rezultat saradnje s holandskom izdavačkom kućom "Oberon" iz Harlema. Ključni trenutak u ovom projektu bio je kada je njegov stari saradnik Zvonimir Furtinger radio scenario za prvu, probnu epizodu "Izdajnik". Holanđani su je objavili, ali nisu bili zadovoljni i odlučili su da ne isplate honorar.

Od 1975. do 1989. godine izašlo je 13 epizoda "Partizana", svaka prvo u Holandiji, gdje je doživjela uspjeh, a zatim u Jugoslaviji. Nakon velikog uspjeha filma "Valter", Lebović je uradio priču i scenario za "Konvoj za El Šat" (1978), drugu epizodu "Partizana". Ukupno će ih završiti deset, među kojima su "Željezna vrata", "Obalske lovce", "Udari i nestani", "Snježnu pahuljicu" i posljednju epizodu "Skarabej", koja je objavljena pred raspad Jugoslavije.

Epizoda "Sektor F-4" objavljena je 1978. godine i sadrži detaljnu mapu Skadarskog jezera sa označenim lokalitetima kao što su Vranjina, Virpazar, Žabljak Crnojevića i Rijeka Crnojevića. Radnja počinje uzlijetanjem jednog savezničkog aviona iz Egipta i nastavlja se spasilačkom misijom. Mnogi čitaoci širom svijeta, od Holandije do Indonezije, bili su uzbuđeni pričom o ratu koja nije obilježena ideologijom, već avanturom i borbom za slobodu.

Julio Radilović poživio je do 95. godine; preminuo je u Zagrebu, u januaru 2022. Đorđe Lebović napustio je ovaj svijet 2004. u Beogradu, ne dočekavši objavljivanje romana "Semper idem", apsolutnog klasika našeg vremena. Da su živi, potvrdili bi da je ta neočekivana saradnja, velika avantura i pustolovina "Partizani", najbolje što su u stripu uradili.