Novi život Palate Mazarović započeo Pjacom od filozofa
Palata Mazarović u Perastu ponovo otvorila svoja vrata kao prostor kulture, uz panel-diskusiju o prošlosti i njenom značaju. Učesnici ističu da prošlost predstavlja politički resurs.

Nakon gotovo 150 godina, dvorište istorijske Palate Mazarović u Perastu ponovo je otvorilo vrata, ovoga puta kao prostor kulture, dijaloga i promišljanja. U okviru Međunarodnog festivala KotorArt, sinoć je počelo novo izdanje programa Pjaca od filozofa, posvećeno jednom od najvažnijih pitanja našeg vremena: Što se dešava sa našom prošlošću?
Program koji uređuje profesorica filozofije u Gimnaziji Kotor, Paula Petričević, tokom dva dana okuplja filozofe, istoričare, istoričare umjetnosti i istraživače iz regiona, otvarajući teme odnosa prema prošlosti, kulture sjećanja i načina na koje čuvamo i razumijemo kulturno nasljeđe.
Prvi program u obnovljenom životu Palate Mazarović bila je sinoćna panel-diskusija “Vrijeme prošlosti - Sukobljene politike sjećanja”, na kojoj su učestvovali: prof. dr Dragan Prole, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Hrvoje Klasić, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Razgovor je moderirala Paula Petričević, urednica programa.
“Nadajmo se da će nakon Pjace od filozofa i drugi umjetnički, kulturni, naučni i obrazovni programi teći naporedo sa procesom obnove ovog prostora i da će se stvarni život uhvatiti za zidove koji nas okružuju i primiti za temelje koji nas podržavaju”, istakla je Petričević.
Ona je inspiraciju za ovogodišnje izdanje pronašla u izjavi poznate istoričarke Dubravke Stojanović, koja je kazala da je na ovim prostorima prošlost zapravo neizvjesnija od budućnosti. “Naši razgovori će tako u ove dvije večeri biti centrirani oko toga što se dešava s našom prošlošću, oko vremenitosti kao temeljne odrednice ljudskog postojanja”, navela je Petričević.
Prof. dr Dragan Prole ukazao je na različite načine na koje se prošlost doživljavala u različitim epohama, dok je Hrvoje Klasić istakao značaj istorijskog revizionizma, naglašavajući da on može biti koristan alat, ali da je često podložan različitim uticajima.
Milivoj Bešlin naglasio je da je na postjugoslovenskom prostoru prošlost prije svega politički resurs, ističući da političke elite često nude bolju prošlost umjesto bolje budućnosti.
Nakon sinoćnje panel-diskusije, program Pjace od filozofa biće nastavljen večeras u 21h u dvorištu Palate Mazarović panelom “Prostor prošlosti - Rizici muzealizacije nasljeđa”. Učestvuju: dr Tatjana Koprivica, istoričarka umjetnosti, Predrag Krstić, filozof i Stevan Kordić, fotograf i docent Univerziteta Crne Gore.
Komentari
Festival u Veneciji otvara novi film Denija Bojla: Priča iz 1969. koja donosi i danas aktuelna pitanja
Festival u Veneciji otvara novi film Denija Bojla pod nazivom 'Ink', koji istražuje velike društvene promjene iz 1969. godine i aktuelna pitanja o oblikovanju javnog mnjenja.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






