Ugovor o izgradnji školskog broda 'Jadran'

Na današnji dan, 16. jula 1933. godine, u tivatsku luku, iz brodogradilišta u Hamburgu, uplovio je školski brod 'Jadran' Jugoslovenske ratne mornarice. Do Drugog svjetskog rata imao je sedam plovidbi van Jadrana, a nakon rata, nakon nabavke novog školskog broda 'Galeb', samo pet puta otisnuo se mimo Jadranskog mora.

U ratu ga je, pod imenom 'Marko Polo', koristila italijanska ratna mornarica, a kraj rata dočekao je u jednom venecijanskom kanalu potpuno opustošen, služeći kao most. Tek nakon remonta u Tivtu 1949. godine, vratio je svoj stari sjaj.

Odluka o izgradnji broda 'Jadran' donijeta je u Beogradu 1926. godine na sastanku pomorsko-propagandne organizacije 'Jadranska straža' s ciljem da se izgradi plovilo za obuku i školovanje kadrova za Jugoslovensku ratnu mornaricu. Tim povodom bila je pokrenuta masovna akcija za prikupljanje sredstava, a najviše novca za izgradnju broda prikupljeno je u Sarajevu, Zrenjaninu, Beogradu i Novom Sadu.

Pored toga, najveći dio sredstava na kraju je izdvojilo Ministarstvo vojske i mornarice Kraljevine Jugoslavije (300.000 tadašnjih njemačkih maraka), a značajnu sumu iz svog ličnog fonda uložio je i kralj Aleksandar Karađorđević. Beograd je sklopio ugovor sa njemačkim brodogradilištem u Hamburgu o izgradnji školskog broda koji će kasnije dobiti ime 'Jadran' i koji će svečano biti dočekan u Tivtu 16. jula 1933. godine.

Brod 'Jadran' od samog dolaska iz Njemačke, kroz svoju dugu istoriju, konstantno je bio vezan za Bokokotorski zaliv i svoju prvu matičnu luku Tivat, gdje su ga 1933. godine svečano dočekali uredno postrojeni mornari i oficiri u bijelim odorama, uz prisustvo mnoštva svijeta i visokih vojnih i civilnih funkcionera. Od tog doba, uprkos službovanju 'Jadrana' u brojnim lukama u Gružu, Puli, Šibeniku i Splitu, brod je ipak najviše vremena provodio u Tivtu, gdje je u nekadašnjem 'Arsenalu' takođe redovno bio održavan i remontovan.

Najduže putovanje broda 'Jadran' desilo se 1938. godine preko Atlantika (23 dana) na ruti Dubrovnik — Njujork, kada je zapovjedništvo broda posjetilo najvećeg srpskog naučnika Nikolu Teslu. Tom prilikom, brod je posjetio i Nikola Tesla, a posada broda mu je za uzvrat poklonila gravuru broda.

Nekoliko godina kasnije, za vrijeme Drugog svjetskog rata 'Jadran' su zadesile nevolje i loša sreća. Bio je 'zarobljen' u rukama Italijanske ratne mornarice i služio im je takođe kao školski brod. Nadjenuli su mu novo ime 'Marko Polo'. Poslije rata, pronađen je polomljenih jarbola i iscepanih jedara, vezan u jednom od venecijanskih kanala gdje je služio kao most, zapušten, ogoljen i opljačkan. Dotečen je nazad u svoju matičnu luku Tivat gdje je remontovan i gdje mu je ponovo vraćen stari sjaj.

Međutim, poslije Drugog svjetskog rata 'Jadran' je bio ponovo zapostavljen iz razloga što je mjesto glavnog školskog broda ratne mornarice zauzeo 'Galeb'. 'Jadran' je ponovo zauzeo svoje slavnog mjesto 1997. godine, kada je krstario do Grčke. U svijetu postoji samo još jedan jedrenjak sličnog tipa, italijanski 'Amerigo Vespucci'.