Kolaps ili tranzicija: Budućnost Termoelektrane Pljevlja pod znakom pitanja
Crna Gora se suočava sa ozbiljnim izazovima u smanjenju emisije CO2, a Termoelektrana Pljevlja postaje ključni faktor u ovom procesu. Ekonomski analitičar Dejan Mijović upozorava na moguće posljedice trenutne situacije.
0

Crna Gora je postavila ambiciozan cilj da smanji emisije CO2 za 55 odsto do 2030. godine, ali trenutna situacija sa Termoelektranom Pljevlja postavlja ozbiljna pitanja o mogućoj tranziciji. Ekonomski analitičar Dejan Mijović ističe da umjesto očekivane tranzicije, imamo rizik od kolapsa, što dodatno komplikuje već izazovnu ekološku situaciju.
Nakon nedavne rekonstrukcije Termoelektrane, građani Pljevalja su suočeni sa povećanjem zagađenja umjesto poboljšanja kvaliteta vazduha. Mijović naglašava da je potrebno ili zatvoriti ovu termoelektranu ili značajno smanjiti njen rad, kako bi se ispunili ekološki ciljevi koje je Crna Gora preuzela na sebe.
Mijović upozorava da trenutne emisije iz TE Pljevlja čine gotovo polovinu svih CO2 gasova u zemlji, što predstavlja ozbiljan izazov za lokalno stanovništvo. Uzimajući u obzir sve veće zagađenje, postavlja se pitanje koliko je održiva ova energetska strategija i koje su alternative na raspolaganju.
Uprkos naporima za modernizaciju i smanjenje emisije, građani Pljevalja se i dalje bore sa problemima disanja i zdravlja. Mijović poziva nadležne institucije da preduzmu hitne mjere i razmotre dugoročne strategije koje bi mogle obezbijediti zdraviju budućnost za sve.
Dok se Crna Gora suočava sa ovim izazovima, važno je da se podstakne dijalog između vlasti, stručnjaka i građana. Ova situacija ne zahtijeva samo promjenu u pristupu energiji, već i jasne i brze akcije za zaštitu zdravlja i životne sredine.