Knjaz Nikola i suđenje vremenima: Uklanjanje veleizdajnika iz vlasti
U 1910. godini, knjaz Nikola je preuzeo drastične mjere protiv političkih saradnika koji su se ogriješili o narod i državu. Odluka o smjeni Drljevića i Plamenca ostavila je dubok trag u crnogorskoj političkoj istoriji.
1
Knjaz Nikola je, 1910. godine, odlučio da se obračuna sa onima koje je smatrao veleizdajnicima. Svojim potezom je smijenio Sekulu Drljevića i Jovana S. Plamenca, za koje se tvrdilo da su se, kao kolaboracionisti, pridružili fašističkim i ustaškim snagama. Ova odluka bila je značajna ne samo za tadašnju vlast, već i za budućnost Crne Gore.
U tekstu objavljenom u zagrebačkom listu „Srpsko kolo“, jasno su istaknuti razlozi za ovu smjenu. Drljević i Plamenac su, kako se navodi, bili opisani kao „najgore krvopije narodne“, što je dodatno naglasilo ozbiljnost situacije u kojoj se zemlja nalazila. Njihovo uklanjanje iz vlasti predstavljalo je simboličan čin otpora prema svemu što je ugrožavalo nacionalne interese.
Iako su na početku svoje političke karijere bili viđeni kao ponosni predstavnici srpskog naroda, kasniji koraci su ih odveli u vode saradnje sa neprijateljskim snagama. Ova transformacija, koju je narod teško podnio, ostavila je ožiljke u kolektivnoj svijesti Crne Gore, podstičući raspravu o patriotizmu i izdaji.
Smjena Drljevića i Plamenca nije bila samo politička odluka, već i moralna poruka o potrebi očuvanja časti i dostojanstva naroda. U vremenu kada su se granice između prijatelja i neprijatelja zamagljene, knjaz Nikola je pokazao odlučnost da zaštiti svoju zemlju od unutrašnjih neprijatelja. Ova priča ostaje važna lekcija za buduće generacije, podstičući ih da se bore za pravdu i istinu u svakom trenutku.
Događaji iz 1910. godine i dalje su predmet analize i rasprave među istoričarima i politikolozima. Ova smjena, kao i posljedice koje je donijela, oblikovale su politički pejzaž Crne Gore i značajno uticale na njen razvoj u narednim decenijama.