Hoće li promjene Ustava Crne Gore ugroziti evropske ambicije?

U posljednje vrijeme, Crna Gora se suočava sa sve većim pritiscima vezanim za promjenu svog Ustava. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, pokrenuo je pitanja vezana za srpski jezik, što je izazvalo brojne reakcije među političarima i analitičarima. Maja Vučelić, poslanica stranke CIVIS, smatra da ovakve teme skreću pažnju sa važnijih evropskih obaveza koje je Crna Gora dužna da ispuni kako bi napredovala ka članstvu u EU. Vučelić je na društvenim mrežama izrazila zabrinutost da bi fokus na promjene Ustava mogao odvratiti pažnju od ključnih pitanja kao što su vladavina prava, ekonomija i ljudska prava. Prema njenim riječima, umjesto da se bave pitanjima koja su od suštinskog značaja za evropski put, mnogi političari su se odlučili za teme koje mogu izazvati dodatne podjele u društvu. S druge strane, premijer Sjeverne Makedonije, Hristijan Mickoski, naglašava da je važno postaviti jasne uslove pre nego što se uđe u proces ustavnih izmjena. On očekuje garancije Evropskog savjeta o očuvanju makedonskog identiteta i jezika. Ovaj pristup može poslužiti kao primjer za Crnu Goru, koja takođe treba da razmotri svoje prioritete u kontekstu evropskih integracija. U svetlu ovih dešavanja, pitanje koje se nameće jeste da li su ustavne promjene neophodne ili je bolje usmjeriti energiju na ispunjenje obaveza prema EU. Dok se političke stranke bore za prevlast, građani Crne Gore zaslužuju da znaju kakva je budućnost njihove zemlje, a posebno njen put ka evropskoj integraciji.