Evrovizija 2026: Deset godina novog sistema glasanja
Evrovizija slavi 70. izdanja, a trenutni sistem glasanja obeležava deset godina otkako je uveden. Nova pravila donela su uzbuđenje i promene u načinu bodovanja.

Evrovizija slavi 70. izdanje, dok trenutni sistem glasanja obeležava deset godina otkako je uveden u Stokholmu 2016. godine. Tada je došlo do prve velike reforme sistema glasanja od kada je 1975. godine uveden poznati sistem "12, 10, 8, itd.". Ovaj sistem je postao poznatiji kada je prešao sa glasanja žirija na javno glasanje krajem 1990-ih, a zatim 2009. godine kada je uveden 50/50 sistem gde su žiri i javnost imali jednake mogućnosti.
Trenutni sistem donosi sličan format, ali uz drastičnu promenu u načinu prezentacije rezultata. Do tada je svaka zemlja imala određeni set bodova koji se računao iz kombinacije glasova žirija i javnosti, dok novi sistem omogućava žiriju i javnosti da imaju svoje setove bodova za koje druga strana ne može da utiče. Na taj način, svaka strana može da dodeli bodove za svoje omiljene pesme prvi put.
U vreme uvođenja novog sistema, Evrovizija je mogla da primi više od 40 zemalja, što je dovelo do gubitka napetosti na kraju glasanja kada su zemlje snažno saglasne. Najbolji primer je 2009. godina kada je bilo matematički nemoguće da Aleksandar Rybak izgubi za Norvešku, iako je ostalo još 11 zemalja koje treba da glasaju. Kako bi se to promenilo, razvijen je novi sistem koji kombinuje tradiciju sa novim uzbuđenjem.
Svaka zemlja je kontaktirana redom za svoje bodove, ali ovo je bio samo način da se objave bodovi žirija, koji čine 50% ukupnog rezultata. Nakon toga, sve se moglo promeniti jer su se bodovi javnog glasanja sabirali i ukupni rezultat se otkrivao jedan po jedan, garantujući da pobednik ne može biti poznat sve do kasnije u sekvenci.
Generalno, premisa novog sistema ostala je ista od uvođenja, ali su napravljene manje prilagodbe. Nakon tri primene nove prezentacije, izvršena je prilagodba. Gde su ranije rezultati čitani od najnižeg do najvišeg rezultata, nova metoda od 2019. godine podrazumeva da će voditelji objavljivati rezultate prema redosledu žirija, što može doneti iznenađenje ili razočaranje.
Pored toga, od 2022. godine odlučeno je da će polufinala biti 100% javno glasanje, dok se vraća 50% glasova žirija za polufinale, a članovi žirija su povećani sa pet na sedam po zemlji. Tokom perioda između 2009. i 2015. godine, većina vremena žiri i javnost su se slagali oko pobednika, dok su izuzeci bili Azerbejdžan 2011. koji je pobedio samo zahvaljujući javnosti i Švedska 2015. koja je pobedila samo zahvaljujući žiriju.
U poslednje vreme, trendovi su se drastično promenili, a mnogo je ređe da žiri ima istog pobednika kao i publika. Na primer, 2016. godine, pobednici žirija iz Australije nisu mogli da obezbede više od četvrtog mesta kod javnosti. Ova neslaganja dovela su do situacije da pobednici nisu mogli ni da uđu u top 5. Umesto toga, pobedio je Holandija sa pesmom "Arcade".
Ove promene u sistemu rezultata dovele su do pojave "null points", što znači da pesma nije dobila nijedan bod. Od 2016. godine, pet izvođača je ignorisano od strane žirija, dok je jedanaest njih prošlo bez bodova od javnosti. Iako je novinarstvo predviđalo da je "nemoguće dobiti null points", realnost je pokazala da je to ipak moguće.
Komentari
Počinje Evrovizija: Večeras nastupa Tamara Živković
Večeras u Beču počinje prva polufinalna večer Evrovizije, a našu zemlju predstavlja Tamara Živković.

Povezani članci
Popularno u Evrovizija
- Sabrija Vulić sa Bugarskom pobijedio na Eurosongu: Osjetio sam ponos i sreću
- Festival di Sanremo 2026: Druga noć takmičenja počinje večeras
- Sal Da Vinči trijumfovao na 76. Sanremu sa pjesmom 'Per sempre sì'
- Prvi polufinalisti Pesme za Evroviziju 2026 iz Srbije
- Sanremo 2026: Detaljni rezultati i pobjednik festivala
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






