Problemi Evropljana sa zajedničkim vojnim sistemima

Evropljani se suočavaju sa izazovima u razvoju zajedničkog borbenog aviona, dok se nastavljaju rasprave o nacionalnim interesima i vojnim projektima.

3
Problemi Evropljana sa zajedničkim vojnim sistemima

Evropa je željela zajednički da razvije borbeni avion nove generacije: Jurofajter, projekat koji je započet još osamdesetih godina prošlog vijeka. I pored poboljšanja, u ne tako dalekoj budućnosti više neće biti konkurentan. U raspravi o zajedničkom avionu otvorilo se sve više pitanja: gdje će se proizvoditi, koje oružje će nositi, koliko će koštati i kome će taj avion smjeti da se prodaje u inostranstvu, s obzirom na njemačke propise. Sve to upućuje na mogućnost da najveći evropski odbrambeni projekat završi s dva odvojena aviona.

Erbas, koji zastupa njemačku i špansku stranu programa 'Future Combat Air System' (FCAS), izjavio je da je spreman na promjenu programa nakon godina političkih i industrijskih sporova. To bi moglo da uključuje rješenje s dva aviona u kojem bi Francuska i Njemačka razvijale odvojene borbene avione. Saradnja bi ostala, ali prvenstveno na dronovima, senzorima i digitalnim sistemima koji povezuju bojište u realnom vremenu.

Osnovno pitanje seže dublje od nacionalnih interesa: koliko je borbeni avion još bitan u arsenalu budućih armija? Priznanje da bi mogla nastati dva aviona predstavlja veliki zaokret za projekat koji je nekada bio simbol francusko-njemačkog vojnog jedinstva. Portparol Erbasa rekao je da vlade Francuske, Njemačke i Španije nastavljaju razgovore o budućnosti projekta FCAS.

Generalni direktor Erbasa, Gijom Fori, uvjeren je da širi program i dalje ima smisla, čak i ako je borbeni avion u njegovom središtu blokiran. 'Zastoj jedne komponente ne smije da ugrozi čitavu budućnost ove evropske sposobnosti u visokoj tehnologiji', rekao je Fori. Erbas može da živi sa rješenjem koje uključuje dva aviona, ako tako odluče vlade.

Ključno pitanje ostaje: mogu li najveće evropske sile zajednički razvijati velike sisteme naoružanja? FCAS su pokrenule Francuska i Njemačka 2017. godine, a kasnije se pridružila i Španija. Projekat vrijedan oko 100 milijardi eura trebao bi donijeti borbeni sistem šeste generacije do 2040. godine. Program prevazilazi borbeni avion i uključuje dronove, bespilotne letjelice, motore i 'borbeni oblak' koji u realnom vremenu povezuje avione, senzore i podatke sa fronta.

Međutim, borbeni avion postao je glavni izvor sukoba, zbog različitih ciljeva. Francuska želi da budući avion može da djeluje sa nosača aviona i nosi nuklearno oružje, dok Njemačka, koja nije nuklearna sila, nema takve zahtjeve. Već je odlučila da kupi američke lovce F-35 za NATO misije povezane sa nuklearnim odvraćanjem. Nedavno je njemački kancelar Fridrih Merc javno priznao razlike između zemalja.

Politički spor proizlazi i iz industrijskog aspekta. 'Dassault Aviation', francuski proizvođač borbenog aviona Rafal, želi vođstvo nad novim avionom, dok 'Airbus Defence and Space' zastupa njemačke i španske interese. Rezultat je dugotrajan spor oko vođstva, raspodjele posla i prenosa tehnologije, bez značajnih pomaka.

Airbus nagoveštava da bi rješenje moglo biti da se prestane s pokušajima da se svi zahtjevi 'uguraju' u jedan avion, jer su zahtjevi savremenog fronta danas drugačiji nego prije deset godina. Mnogi vojni stručnjaci smatraju da je najvažniji deo FCAS-a možda mrežno povezivanje svih oružanih sistema na frontu.

Problemi oko FCAS-a prelivaju se na drugi ključni francusko-njemački projekat: 'Main Ground Combat System' (MGCS). Dok je Njemačka bila spremna da prizna Francuskoj više iskustva u borbenim avionima, Francuska je morala da prihvati da Njemačka ima bolje karte. MGCS bi trebao da zamijeni njemački Leopard 2, a Francuska hitno treba nasljednika za tenk Leklerk. Projekat je pokrenut zajedno sa FCAS-om 2017. godine.

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je evropske vlade da više ulažu u sopstvenu odbranu, pokazujući da prevelika zavisnost od SAD nije dobra. EU poziva na zajedničku nabavku oružja i jačanje evropske odbrambene industrije, ali problemi oko FCAS-a pokazuju koliko je teško sprovesti tu ambiciju u praksi. Analitičari upozoravaju da bi ishod FCAS-a mogao dugoročno da oblikuje evropsku odbrambenu saradnju; ako projekat propadne, vlade bi mogle biti opreznije pri pokretanju ovako velikih multinacionalnih programa.

Komentari

Pročitaj još

Islandski parlament podržao održavanje referenduma o pristupanju EU

Islandski parlament je odlučio da održi referendum o pristupanju EU 29. avgusta. Ova odluka dolazi nakon ponovnog interesovanja za ulazak u Uniju usljed rastućih troškova života i rata u Ukrajini.

Islandski parlament podržao održavanje referenduma o pristupanju EU

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.