MMF poziva EU na bolje mjere za smanjenje cijena energije

Zamenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Helge Berger izjavio je da bi ugrožena domaćinstva trebalo da budu glavna meta za smanjenje cijena energije, pozivajući vlade EU da garantuju da njihove mjere neće nanijeti "više štete nego koristi".

Berger je danas za briselski Juronjuz rekao da evropske prijestonice nijesu uspele da obezbijede ciljane mjere za zaštitu domaćinstava i preduzeća koja trpe veliki rast cijena. On je zatražio od članica EU da se fokusiraju na konkretna rješenja za najosjetljivije. "Većina vlada je, na ovaj ili onaj način, manipulisala cijenama energije, što je put kojim nije trebalo da ide. Dakle... ako se situacija nastavi, moramo bolje da ciljamo", rekao je Berger, koji vodi evropsko odjeljenje MMF.

On je ukazao na "mješavinu dobrih i loših politika" koje su predložile članice EU nakon što je rat u Iranu doveo cijene energije do astronomskih visina. Prema Fondu, cijene nafte porasle su oko 70 odsto, dok su evropske cijene gasa 45 odsto iznad nivoa prije rata. Iako su ti skokovi cijena manji nego 2022, očekuje se da i dalje značajno utiču na ekonomski rast.

Kao odgovor na situaciju, nekoliko vlada EU smanjilo je poreze na energiju, čineći je vještački jeftinijom, što obeshrabruje korišćenje manje energije ili prelazak na alternative, upozorio je Berger. Zvaničnik Fonda je također naglasio da prijestonice EU ne bi trebale "prigušivati cjenovni signal" koji je rezultat viših cijena nafte, prirodnog gasa i struje, već da se fokusiraju na ciljanu podršku.

Na sastanku evrogrupe ranije ove nedjelje, MMF je informisao ministre finansija da oko 70 odsto ukupne cijene mjera iz 2022. godine, nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, nije bilo ciljano ili je "iskrivilo cijene" ili oboje. U aktuelnom energetskom šoku, kako je ocijenio MMF, subvencije na struju od 33 odsto mogle bi da idu do 20 odsto najbogatijih prema 11 odsto najsiromašnijih, ukoliko ne budu dobro ciljane.

Jaz je još veći kada se posmatraju subvencije na gorivo za transport, za koje MMF procjenjuje da bi potencijalne koristi mogle imati 34 odsto najbogatijih prema devet procenata najsiromašnijih, ako mjera ne bude ciljana. MMF je ocijenio da su povećanje energetske efikasnosti i "čistiji" energetski miks učinili Evropu otpornijom. "Svako povećanje cijena energije i dalje je loše za ekonomiju, ali nije toliko loše kao što je bilo nekada", zaključio je Berger.