Građani Grenlanda se ne osjećaju bezbjedno

Premijer Grenlanda Jens-Fredrik Nilsen rekao je da se mnogi građani te autonomne danska teritorije „ne osjećaju bezbjedno“ zbog ponovljenih izjava predsjednika SAD Donalda Trampa i dodao da one predstavljaju „neprihvatljiv pritisak na grenlandski narod.“ „Mnogi se ne osjećaju bezbjedno. Neki su uplašeni. Sada se to pretvara, za mnoge, u bijes“, rekao je Nilsen za En-Bi-Si njuz.

Nilsen je odbio da potvrdi izvještaje da su danski vojnici poslati na Grenland sa eksplozivom kako bi se pripremili za potencijalno dizanje avio pista u vazduh ako SAD odluče da izvrše invaziju, ali je rekao da je vlada Grenlanda pozvala stanovnike da budu spremni za svaku mogućnost, i da spreme dovoljno zaliha hrane, vode, tople odjeće i dodatnih potrepština za pet dana. „Ako nešto urade u vezi sa našom infrastrukturom, mi, naravno, moramo da budemo spremni“, rekao je objašnjavajući obrazloženje takvih planova.

Nilsen je dodao da zna da postoji neka vrsta želje da se posjeduje ili kontroliše Grenland, i da Tramp, iako je „sklonio sa stola“ invaziju, nikada nije odustao od ideje da posjeduje ili preuzme kontrolu nad Grenlandom. „Dakle, nismo naivni. Znamo da je i dalje tu“, rekao je premijer.

Na pitanje da li je ikada vjerovao da bi Grenland mogao biti sljedeći posle Venecuele, Nilsen je odgovorio – „naravno“. „Grenlandski narod, mnogi od njih su tako mislili: ‘Mi bismo mogli biti sljedeći’. I znam da i druge zemlje tako razmišljaju, i to je jednostavno tako nažalost“, dodao je.

Nilsen je rekao i da su iz straha Grenlanđani promijenili svoj svakodnevni život. „Kada je bilo najgore, ljudi su se plašili da ostave svoju djecu u vrtiću. To je samo jedan primjer. Ljudi koji su planirali zabave ili okupljanja, jednostavno su ih otkazali“, rekao je.

Strahovi Grenlanđana zbog bilo kakvog pokušaja SAD da kontrolišu ostrvo dolaze u trenutku kada je Tramp pokazao povećanu spremnost da koristi vojsku u inostranstvu. Nilsen je dodao da Grenland, Danska i SAD imaju tekući dijalog u radnoj grupi na visokom nivou, ali da nema dogovora, dodajući da je pakt iz 1951. jedini sporazum koji reguliše ponašanje SAD na ostrvu.

Premijer Grenlanda je dodao da je to ostrvo od početka spremno za bolje partnerstvo i da što više radi zajedno sa SAD, ali da imaju svoje crvene linije, kao i da je jedna od njih da Grenland „ne može da da dijelove svoje zemlje“. „Nećemo dati dijelove naše zemlje ili cijelu zemlju, niti prodati dijelove naše zemlje, niti prodati našu zemlju bilo kome drugom. To je naše“, rekao je Nilsen.

On nije negirao da je NATO pružio garancije da će se njegove države članice boriti protiv SAD da bi branile Grenland ako bude potrebno. „Ne znam da li bi NATO dao garancije da će se boriti za nas protiv drugog saveznika. Vidite, svi smo mi i dalje saveznici“, kazao je.

Od početka drugog mandata, Tramp je insistirao da SAD preuzmu kontrolu nad arktičkim ostrvom, prvobitno sugerišući da bi njegova administracija to mogla da učini silom uprkos tome što su je grenlandske i danske vlasti više puta odbijale, a kasnije se fokusirao na pregovore o proširenju američkog vojnog prisustva na teritoriji. Prošle nedelje, Tramp je spomenuo Grenland u objavi u kojoj kritikuje NATO zbog ključnih članica koje ne žele da se uključe u rat sa Iranom.